Od ajngemahtesa preko brudeta, gibanice i soparnika pa sve do pravih starinskih žganaca, popisali smo jela koja danas smatramo svojima, koja bude nostalgiju i kojima se uvijek vraćamo s neopisivom lakoćom. Na poveznicama koje ostavljamo u nastavku čekaju vas i recepti i savjeti, kao i poneka preporuka gdje, primjerice, pojesti dobre štrukle.
AJNGEMAHTES
Najpoznatija zagrebačka juha od piletine i povrća (kojoj se često usitno tepa i ajngemahtec) dio je austrougarske gastronomske povijesti koji se udomaćio i kod nas. Originalno njemačko ime “eingemacht” znači sve u jednom ili sve zajedno, u jednom loncu - jer sadrži meso, povrće i noklice pa čini kompletan obrok.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
BUZARA
Čak i ako ste probali neko slično jelo, sasvim ga sigurno nigdje osim u Hrvatskoj nisu zvali isto. Nitko ne zna odakle dolazi riječ buzara, iako ima prizvuk onih dijalektalizama koje smo dobili slaveniziranjem talijanskog, zapravo je autohtono naša, nepoznate etimologije.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
CICVARA
Cicvaru se može jesti toplu, odmah nakon što se skuha žlicom, ili pustiti je da se ohladi i tada ju je potrebno izrezati na komade te može se jesti rukom, poput pastira ispod stabla s pogledom na ovce.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
ČVARCI
Čvarci se rade na više načina i konačni rezultat drastično varira od regije do regije i od majstora do majstora. Neki se čvarci režu sitnije, a slabo cijede, neki krupnije pa ostaju prilično masni, dok su najcjenjeniji oni jako stisnuti i vrlo hrskavi - baš kao čips od svinje.
ĆEVAPI
Ćevapi su vjerojatno pravi simbol problematičnosti termina tradicionalno. Je li ćevapima mjesto na popisima tradicionalne hrvatske hrane, stalno se uzrujano pitaju nacionalni gastropuritanci. Je li ćevap uopće naš i ako nije, što to točno znači?
DOBOŠICA
Znamo, znamo, reći ćete kako Dobošica nema nikakve veze s našom tradicijom, ali na sjeveru i istoku Hrvatske, gdje su mađarski i austrijski utjecaji oduvijek imali svoje prste u loncu, a očito i u zdjeli za miksanje, doboš-torta postala je punopravni član tradicionalnih recepata.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
DŽIGERICA
Kad dio Hrvata čuje riječ džigerica, zavrti im se od užasa, dok drugi ne bi u prvi trenutak ni znali o kojem jelu se priča kad bi je netko nazvao jetrica. Ista stvar je i s okusom ovog jela, teško da je ikome srednje drago, ili je obožavaš ili je ne možeš podnijeti.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
ĐUVEČ
Đuveč je tradicionalno balkansko jelo koje smo, kao i mnoga druga, u tolikoj mjeri prisvojili da ga danas većina ljudi pamti kao bakin ručak, a ne kao turski specijalitet. Zapravo je riječ o zapečenom složencu, odnosno gustoj kombinaciji mesa, riže i povrća, najčešće luka, rajčice, paprike i krumpira, koja se priprema u jednoj posudi.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
ESEKERSKI PERKELT
Essek ili Eszek je mađarski toponim za Osijek, njemački Esseg. A Esseker je staro njemačko ime za Osječanina. Pridjev esekerski označava građanski osječki sloj u čijem se jeziku (esekeriš) miješaju mađarski, njemački i lokalni baranjski govor. Esekerski perkelt je, dakle, osječka verzija perkelta obojena austrougarskim utjecajima.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
FIŠPAPRIKAŠ
Fiš paprikaš jedno je od prepoznatljivih tradicionalnih jela Slavonije i Baranje, posebno povezano s Podunavljem i životom uz rijeke Dunav i Dravu. Nastao je pod utjecajem različitih srednjoeuropskih kulinarskih tradicija, ponajviše mađarske kuhinje i tradicije pripreme riječne ribe.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
GIBANICA
Postoje dva tipa ljudi - oni koji će na spomen gibanice pomisliti na sočno, dizano, nadjeveno pa zarolano tijesto s makom ili orasima, svježe mljevenima, naravno, i oni kojima će se pred očima odmah stvoriti slika bake koja radi sirnu gibanicu s vučenim tijestom. I oba tipa bit će u pravu.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
HLADETINA
Hladetina, žuljica, pihtija, mrzletina, đelatina, žele, aspik ili lučenje? Već samo bogatstvo jezika svjedoči o bogatoj tradiciji ovog kultnog i kontroverznog jela u našim krajevima. Hladetina je jelo koje polarizira publiku: ili je vole ili je mrze.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
ISTARSKI FUŽI
Najpoznatija istarska tjestenina najčešće se poslužuje s tartufima, jer je to kombinacija kojoj nitko normalan ne može prigovoriti, ali jednako su dobri uz žgvacet od domaće kokoši, gulaš od divljači, šugo od boškarina ili šparoge. Fuži su, ukratko, skromna domaća tjestenina koja se zna prilagoditi svemu osim, naravno, lošem umaku.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
JOTA
Zimski klasik od graha i kupusa uz koji i jedna i druga namirnica postaju još bolje, sirotinjsko jelo koje bismo jeli i da na računu imamo milijune. Jedna jedina i neponovljiva - jota!
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
KREMŠNITA
Tajna je u tome da se samo praksom dobivaju kremšnite koje se jedu u komadu, a ne iz zdjelica, iako, postoji neka slatka nota i u tome. Ako ste spremni početi vježbati, sada je trenutak! Ako ne, dobre, mlake i prave starinske kremšnite uvijek vas čekaju u Samoboru.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
LANGOŠICE
Poderane gaće, langošice, uštipci... Kako god ih zvali, ovo jednostavno prženo jelo ima dugu tradiciju i posebno mjesto na ovom području. Langošice, zapravo, dolaze iz mađarske kuhinje, a svoj su put započele kao jednostavno jelo od ostataka tijesta za kruh koje su seljaci pržili i posluživali kao zasitan obrok.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
LJUTIKA
Kad sljedeći put vidite da netko pretenciozno ističe kako kuha sa šalotom, molimo vas da se sjetite da se taj luk kod nas zove ljutika i da se s njime tradicionalno pripremaju najrazličitija jela. Dakle, ne radi se ni o kakvom uvoznom trendu nego o sorti luka koja je u našim krajevima oduvijek bila popularna i većina ju je jela puno prije nego li je postalo moderno hvaliti se time.
MEĐIMURSKA GIBANICA
Postoji međimurska, a postoji i prekmurska. Nama je, naravno, bolja ova prva, a za komad vrhunski pripremljene spremni smo voziti i do Međimurja. Slojevi maka, oraha, sira i jabuka upakirani u najslasniju slasticu koja vam može pasti napamet. I jedan sloj je sasvim dovoljan za maksimalan užitak...
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
NERETVANSKI BRUDET
Za razliku od običnog brudeta koji je s trona slova “b” izbacila buzara, neretvanski je poseban jer se radi od žaba i riječnih jegulja. Tradicionalno su se lovile tisućljećima, ali žabe su danas zaštićene poput ličkog medvjeda, tako da u većini slučajeva ne jedete one s Neretve i tako bi se jelo moglo zvati vijetnamski brudet.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
NJOKI
Njoki kakve danas najčešće poznajemo oblikovali su se nakon dolaska krumpira u Europu u 16. stoljeću. Danas su njoki neizostavan dio hrvatske kuhinje i teško je zamisliti neka tradicionalna jela, poput pašticade, bez ovog omiljenog priloga koji se i dandanas mijenja dodacima poput koprive, buče i drugih namirnica. Ponekad se varijacije na njoke nazivaju i luleki, šiškrle...
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
ODOJAK
Hrskava kožica, sočno masno meso, odojak je jelo bez mane zbog kojeg vegetarijanci noću plaču, a mi im se divimo što unatoč njegovu postojanju žive svoje principe. Odojak Veličanstveni jede se diljem svijeta, ali je svakako jedan od istaknutijih dijelova naše gastronomske tradicije na koji nemamo biti što drugo nego ponosni.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
PEKA
Janjetina, teletina ili hobotnica, puno povrća, najvažnije krumpira, sporo pečeno ispod željezne kupole koju zovemo peka (ponegdje i cripnja, čripnja ili sač), kao i jelo od kojeg god mesa pripremljeno zove se isto. U Dalmaciji se priprema peke drži za potpuno odvojenu kategoriju, pa netko tko je inače odličan kuhar uopće ne mora biti vješt za nju i obratno.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
RUDARSKA GREBLICA
Tradicionalni slani kolač iz mjesta Rude pokraj Samobora, rudarska greblica, vjerojatno nam je, uz bučnicu, soparnik i copanjek, najdraža slana tradicionalna poslastica. Nadjev od svježeg kravljeg sira, najbolje domaćeg, pakira se između dva sloja mekog tijesta, a ovisi o tome kako ste raspoloženi, kombinaciji uvijek možete dodati i špinat, blitvu, poriluk, koprivu...
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
SOPARNIK
Radi se na velikim okruglim pladnjevima, sinijama, rub se karakteristično uvija rukama, pa se divovske pite peku u kominu, zatrpane u žar i lug, što jelu daje neodoljiv miris i aromu. Soparnik se reže u rombove i sve je oko njega propisano silnim pravilima. Ide li u soparnik luk? A smiju li možda i smokve? Božesačuvaj, poljički zakoni to ne dopuštaju, ali je jako fino. A nije li to i najvažnije? Baš zato, mi imamo recept i za kućnu varijantu.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
ŠTRUKLI
Godine 2007. štrukli su uvršteni na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a danas se nude u svim mogućim izdanjima, od klasičnih sa sirom do onih sa špinatom, bučom, čokoladom i tartufima. Zanimljivo je da su prema ovom jelu posebnu ljubav gajili prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ali i Josip Broz Tito, koji je, priča se, i sam jednom prilikom razvukao tijesto za štrukle.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
TRNOVEČKI MAKAČI
Trnovečki makači definitivno su slatki san svakog pravog i iskrenog ljubitelja maka. Tanko vučeno tijesto premazano nadjevom od maka, čvrsto zarolano pa ispečeno do hrskave korice još se naziva i prostom trnovečkom makovnjačom i, u svoj svojoj jednostavnosti, jednostavno je savršena. Jer ako volite mak, što vam drugo uopće još i treba?
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
UŠTIPCI
Nekad su bili brzo rješenje kad u kući nije bilo kruha, danas su obavezni uz pršut i sir, kajmak, jogurt, med, pekmez ili šećer, ovisno o tome jeste li ih odlučili poslužiti kao doručak, večeru ili razlog da ponovno morate oprati cijelu kuhinju. Razlikuju se od kraja do kraja, negdje su tanki i hrskavi, negdje debeli i mekani, s kvascem ili bez njega, ali nitko još nije uspio napraviti količinu koja bi ostala do sutra.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
VITALAC
Brač je otok na kojem su se ljudi oduvijek prvenstveno bavili stočarstvom, a ne ribarstvom, i to se do danas održalo kao njegova gastronomska specifičnost. Prije ćete tamo pojesti dobar komad janjetine nego ribe, ali pastiri u prošlosti nisu imali taj privilegij, jeli su uglavnom samo one komade koje nisu mogli prodati i pokušavali ih učiniti što ukusnijima. Tako je nastao i vitalac, jelo od iznutrica koje se nataknu na ražnjić i omotaju plućnom maramicom pa peku na vatri.
ZLEVANKA
Zlevanka ima više imena nego što ima sastojaka - zovu je zlijevka, zlevka, bazlamača i tko zna kako još, ovisno o tome iz kojeg ste sela. No jedno im je zajedničko: jednostavna je, jeftina i jako fina. Nekada su je zvali jelom za siromašne jer se radila od onoga što se već imalo kod kuće, najčešće od kukuruznog brašna. Danas je od skromnog jela dogurala do pravog sjevernjačkog klasika.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
ŽGANCI
Hrana koja je othranila generacije, podjednako zastupljena i važna u svim hrvatskim regijama. Gusta kaša od kukuruznog brašna ili krupice prije svojih brzominutnih instant-verzija bila je jelo koje se dugo kuha i miješa, čak i do sat vremena, osobito ako je u pitanju krupnije mljeven kukuruz, koji se ponegdje zove i jagli. Ali joj je okus nenadmašan, čak i bez dodatka temeljca, sira ili vrhnja, kako je uobičajeno za otmjeniju susjednu verziju palente.
RECEPT I PRIČA ČEKAJU VAS OVDJE
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....