Ljudi na Mediteranu rano su se naučili nositi s velikim vrućinama, kako u izboru onoga što će jesti, tako i pronalazeći načine kako hranu sačuvati od kvarenja. Okrenemo li se istočnim obalama Sredozemnog mora, prema Grčkoj, Maloj Aziji i Bliskom istoku, možemo vidjeti kako se ondje od davnina pripremao sir koji je mogao izdržati i najviše temperature i koji ne pada teško na želudac u takvim uvjetima, a ima visoke udjele proteina.

Marko Miščević/cropix/

Halumi je najpoznatiji po karakterističnom škripanju pod zubima (nešto poput našeg škripavca), teksturi koja nastaje zahvaljujući njegovoj čvrstoj, slojevitoj proteinskoj strukturi. Može ga se jesti i sirovog, ali kako ima mali udio masti, odličan je za pečenje jer se pritom ne topi, već dobiva ukusnu pečenu koricu.

Bfk92/Getty Images

Danas ga povezujemo s Grčkom, iako se službeno smatra ciparskim sirom. Međutim, njegova povijest značajno je starija. Dokazi upućuju na to da su još oko 4000. godine pr. Kr. drevne civilizacije slučajno otkrile postupak proizvodnje sira. Najranije korijene halumi vuče iz beduinskih zajednica Bliskog istoka, osobito s područja današnjeg Iraka, Sirije i Jordana, gdje su ovce i koze bile glavni izvori mlijeka.

U vrućim pustinjskim klimama svježe se mlijeko brzo kvarilo. Kako bi ga sačuvale, nomadske su zajednice razvile način prešanja, soljenja i čuvanja sira u salamuri, čime su dobile dugotrajan, proteinima bogat izvor hrane koji je mogao izdržati duga putovanja kroz sušne krajeve. Tako je nastao čvrst, slan i izdržljiv sir, idealan za putovanja i trgovinu, ali i kao svakodnevna namirnica.

/Shutterstock

Mlijeko pohranjeno u posudama izrađenima od životinjskih želudaca prirodno se zgrušavalo pod djelovanjem ostataka enzima, da bi s vremenom taj slučajni proces prerastao u namjernu tehniku. Drevni trgovci proširili su ovaj sir diljem Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Sredozemlja, uključujući Grčku i Cipar, gdje se postupno razvio u ono što danas poznajemo kao halumi.

Taj sir se danas priprema uglavnom na grilu i može se jesti sam, u salatama, sendvičima, kebabu... U nastavku donosimo recept za proteinima bogat doručak – omlet s halumijem.

/Getty Images

Omlet s halumijem

Trebat će vam:
1 žlica maslaca
250 g halumija
3 velika jaja
2 žličice nasjeckanog svježeg vlasca
½ žličice crnog papra
¼ žličice soli
60 g naribane mozzarelle
med

Priprema:
U tavi otopite maslac na srednje jakoj vatri. Narežite halumi na duge i široke trakice debljine oko 2,5 cm i stavite ga na tavu da je prekrije ravnomjerno te pecite 2 do 3 minute, odnosno dok donja strana ne poprimi zlatnosmeđu boju. Pažljivo razbijte jaja preko sira tako da budu raspoređena u jednom sloju. Pospite ih vlascem, crnim paprom i solju. Poklopite tavu i smanjite vatru. Pecite 4 do 6 minuta, odnosno dok se jaja gotovo ne ispeku. Otklopite tavu i po vrhu rasporedite naribanu mozzarellu. Odvojite jaja od rubova i halumi od dna tave i preklopite omlet. Pecite još minutu dok se mozzarella ne otopi, a jaja ostanu još kremasta u sredini. Pažljivo prebacite na veliki tanjur, pospite s još malo vlasca i poslužite uz med.