Maja Draganić i Iva Lež prije pet godina napustile su prilično sigurne poslove u korporacijama i odlučile pokrenuti CukerLab, studio za kreativne slastice u Zaboku. Diplomirana grafička dizajnerica i ekonomistica tijekom istodobnog porodiljnog dopusta preispitale su svoje poslovne karijere i odlučile se okušati u slastičarstvu. Prekvalificirale su se u slastičarke i počele stvarati kekse, lizalice, macaronse, torte i bombone uz pomoć 3D printera i printera s jestivim bojama.
"Slastičarstvo je za mene bilo prilika za novi početak nakon zasićenja dugogodišnjim radom u prodaji i marketingu jedne medijske kuće, a preraslo je u avanturu života i veliku ljubav", kaže nam Iva Lež, pokazujući neke od svojih radova.
"Slastičarstvo je i za mene bilo put u nešto potpuno nepoznato", složila se Maja Draganić.
"Nakon rođenja prve kćeri,nisam mogla zamisliti svoj povratak na tadašnje radno mjesto u Zagrebu i moram priznati da je Iva bila ta koja me povukla svojim entuzijazmom i energijom u ovu pustolovinu", prisjeća se Maja Draganić početaka poslovanja s dugogodišnjom prijateljicom.
Ono čime se vode u kreaciji novih slatkiša zapravo je spoj znanja iz njihovih "prethodnih života" i ljubavi prema slasticama. Na ideju su došle potaknute pozitivnim reakcijama zajedničkih prijatelja na slatke blagdanske darove iz vlastite izrade te poznavanjem potrebe marketinškog tržišta za inovativnim komunikacijskim alatima. Naime, riječ je o vizualno doista posebnim slasticama koje su osobito atraktivne kao dar. Ideje se prvo stavljaju na papir, sve se ručno crta, zatim se radi proba. Jednom prilikom pokazale su nam proces izrade dekoriranog keksa na kojem je bio naslikan motiv prvog izdanja knjige iz Alise u zemlji čudesa iz 1865. godine, koji su prvo printale na jestivu pokrivku, a zatim je ona naknadno ukalupljena u keks. Baza keksa bio je pečeni paprenjak jer su to bili blagdanski keksići, a dodatno su ga oslikale mješavinom šećera u prahu, dehidriranog bjelanjka, vode i jestivih boja.
Njihove prozirne lizalice unutar kojih je logo ili slika također su vrlo zanimljive, a izrađuju ih od mješavine šećera, glukoze i vode koja se kuha do 154 stupnja, uz dodatak prirodnih aroma. Smjesa se zatim lijeva u silikonske kalupe, nakon čega se u lizalice umetnu željeni vizuali jestivim bojama isprintani na jestivi papir.
"Često imamo osjećaj da je slastičarstvo spoj kemije, fizike i volje svemira jer nas rezultat uvijek iznova može iznenaditi. Naš provjereni recept je strogo poštivanje zakonitosti za bazu svake slastice kojoj onda dajemo završni pečat kombinacijom vlastite kreativnosti, krajnjeg perfekcionizma jedne od nas i zajedničkog golemog truda", kažu nam Maja Draganić i Iva Lež.
Ipak, proljetni lockdown zbog koronavirusa natjerao ih je da ponovno preispitaju poslovanje i učine ga održivim.
"Promijenilo nam se gotovo sve! Poslovni koncept temeljile smo na promotivnim aktivnostima tvrtki, organizacija i korporacija", otkriva nam Maja Draganić, a njihovo iskustvo nastavlja opisivati Iva Lež.
"U tjedan dana bile su nam otkazane doslovno sve narudžbe, kako jednokratne, tako i one dugoročne. Morale smo napraviti potpuni zaokret u poslovanju i okrenuti se privatnim narudžbama, što nije bilo lako jer nemamo trgovinu, ali su nam u promociji i približavanju fizičkim kupcima mnogo pomogle društvene mreže. Većinu planova i predviđenih ulaganja malo smo odgodile, a situaciju iskoristile za izoštravanje fokusa. Kao i većina ljudi u ovoj situaciji, imamo svoje teške dane, no prevladava pozitiva i optimizam jer drukčije ne znamo", zaključuju djevojke.
Njihov rad prepoznatljiv je po ručno oslikanim motivima na slasticama koje tako postaju personalizirane i unikatne. Cijene se kreću od 15 kuna za lizalicu do 55 kuna za paketić medenjaka od 200 g s utisnutim logotipom ili imenom, a za oslikane kekse ili devet macaronsa izdvojit ćete 135 kuna. Budući da je riječ o personaliziranim slasticama, cijena varira ovisno o složenosti motiva na slastici, ali bez sumnje, riječ je o jedinstvenom daru.