Objavljeno je prvo nacionalno istraživanje o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane. Informacije koje smo prikupili daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će nam osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali vezano uz postupanje s hranom te ukazali na značaj pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pažnju. Ovo istraživanje još je jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat, izjavila je doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a koji je proveo istraživanje.
Prema istraživanju, provedenom na reprezentativnom uzorku ispitanika odgovornih za kupovinu i pripremu hrane u domaćinstvima, u 81 % slučajeva za pripremu hrane u kućanstvima zadužene su žene. Prvi doticaj s hranom je u trgovini, prilikom koje najčešću grešku činimo u redoslijedu kupovine, pa tako zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku gotovo polovica ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, protivno preporukama. Pritom većina ispitanika ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu (86 %) i/ili hranu iz hladnjaka (93 %), a što je potrebno posebice tijekom ljetnih vrućina.
Rok trajanja provjerava uvijek ili ponekad 94 % ispitanika, a njih 88 % postupa u skladu s uputama na pakiranju o uvjetima skladištenja i pripreme.
Kad je riječ o ostacima hrane pripremljene i konzumirane kod kuće, 12 % ispitanika ih baca. U Zagrebu najviše ispitanika baca ostatke te hrane (25 %), dok u ostalim krajevima taj postotak iznosi 7-12,5 %. Najviše ostatke bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina (tek 6 %).
Iako su prepruke da pripremljenu hranu ne treba držati duže od dva sata na sobnoj temperaturi, više od 30 % ispitanika ostavlja je duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka.
Prilikom pripreme hrane potrebno je koristiti odvojeni pribor za sirovu i termički obrađenu hranu, što čini 59 % ispitanika, čime se sprječava prijenos mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije.
Hrana zaista ima važnu ulogu za zdravlje čovjeka. S obzirom na to, i kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača, sva hrana koja se u Europskoj uniji nije znatno konzumirala prije svibnja 1997. godine mora proći postupak odobravanja prilikom stavljanja na hrvatsko tržište. To se može odnositi na novu vrstu hrane, hranu iz novih izvora, nove sastojke korištene u hrani te nove načine i tehnologije za proizvodnju hrane. Primjerice, u novu hranu ubrajaju se chia sjemenke, kvinoja kao i jestivi insekti. Ministarstvo zdravstva zaduženo je za nadziranje nove hrane u Hrvatskoj, komentirala je prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med.
Rezultati prvih dviju godina provedbe kampanje pokazali su da ona pozitivno utječe na svijest potrošača i razumijevanje sigurnosti hrane u EU. Udio onih koji su osvijestili da iza sigurnosti hrane stoje znanstvenici porastao je s 2 od 10 u 2021. na 4 od 10 u 2022. godini. Također se povećala razina povjerenja u EU sustav sigurnosti hrane: 70 % onih koji su bili u doticaju s kampanjom izjavilo je 2022. da vjeruje EU i nacionalnim institucijama kada je riječ o sigurnosti hrane, što je povećanje od 10 % u odnosu na 2021.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....