Među brojnim stranim gostima koji će ovog travnja posjetiti Rovinj kako bi prisustvovali gastronomskom festivalu Weekend Food Festival nalazi se i svestrana Izraelka Hila Alpert koja u Hrvatsku stiže iz Tel Aviva. Kuharica, novinarka, medijska ličnost, voditeljica kulinarskih emisija i autorica kuharica, Hila Alpert kroz svoj rad istražuje razne aspekte gastronomije, a na festivalu će sudjelovati na kuharskoj prezentaciji u tandemu s izraelskim chefom Yehijem Zinom, vlasnikom jednog od najboljih izraelskih restorana Pescado. Tema koju će obrađivati jest utjecaj kultura na imigrantsko iskustvo, odnosno kako kompleksno kulinarsko nasljeđe utječe na to kako percipiramo hranu.
Upravo je Hila pravi sugovornik kada je o tome riječ jer je njeno gastronomsko nasljeđe kompleksno i zanimljivo. Naime, Hila Alpert odrasla je u kibucu Ma‘ale HaHamisha, zatvorenoj zajednici nedaleko Jeruzalema. Iako se među brojnim prednostima života u kibucu navode zajednička briga o obitelji, suradnja svih članova i ravnopravnost, jedna od stvari koja se u vrijeme Hilinog odrastanja nije poticala jest individualnost jer je kolektiv uvijek bio iznad svega. Kada je o hrani riječ, ona je članovima kibuca služila samo kao gorivo pa je Hilino gastronomsko osvještavanje i promjena percepcije hrane započelo tek u kući njene bake. Upravo ju je ona poticala na kušanje i uživanje u hrani, što ju je kasnije navelo na istraživanje bogatog svijeta gastronomije u Izraelu, ali i izvan njega.
“Izrael je sam po sebi mlada zemlja u kojoj se miješa bezbroj različitih kuhinja jer su Židovi u njega došli s raznih strana svijeta. Tu je i palestinska kuhanja, kuhinja ortodoksnih Židova, veliki je to miks. Ljudi su već prije 20-30 godina htjeli pričati o jedinstvenoj izraelskoj kuhinji, no to nije tako jednostavno, zato što u njoj ima toliko utjecaja iz različitih kuhinja i zato što su ljudi ovdje otvoreniji prema novim stvarima. Općenito govoreći, ljudi su danas puno otvoreniji što se tiče hrane nego ranije. Kada sam tek počela putovati, krajem 90-ih, ljudi su u Francuskoj ili Italiji, primjerice, jeli samo svoju nacionalnu hranu”, ispričala nam je i dodala: “Ako razmišljam o tome kada je izraelska kuhinja postala uspješna i prepoznata, to se dogodilo u New Yorku, Londonu ili Berlinu, što su svi gradovi imigranata. Izraelska kuhinja je ustvari imigrantska kuhinja, koju su stvorili ljudi iz cijelog svijeta”, naglašava Hila.
Tijekom svoje karijere radila je na brojnim projektima u sklopu kojih je istraživala tradiciju ne samo svoje kuhinje, nego i drugih važnih kuhinja svijeta, koje je onda objedinila u dvije sezone kulinarske emisije A Story of Taste. Pritom je analizirala namirnice koje čine izraelsku kuhinju, kao i razna slična jela koja je javljaju diljem svijeta. Upravo su zato putovanja jedan od ključnih aspekata njene gastronomske karijere: “Jako sam sretna što dolazim u Hrvatsku. Uvijek putujem svijetom jer sam znatiželjna, a odlučit ću kad dođem u Rovinj što točno tražim. Tek kad sam na licu mjesta otkrijem po što sam zapravo došla na neko novo mjesto”, napominje Hila Alpert u telefonskom razgovoru i nastavlja: “Ako prije dolaska na novo mjesto znaš točno po što ideš, mislim da propuštaš cijelu poantu putovanja, otkrivanja novih stvari, učenja… Kada snimam u inozemstvu epizode svoje emisije, uvijek svom timu kažem da tijekom istraživanja mjesta koje posjećujemo ne uljepšavaju stvari. Radije uvijek dolazim kao tabula rasa, prazna ploča. Pritom idem s malom ekipom jer ako putujete s velikim timom i puno kamera, zapravo remetite svakodnevni život ljudima u tim zemljama. Putujem po nekoliko dana u zemlje kao što su Japan, Maroko, Italiju, Tajland i snimim po nekoliko epizoda o lokalnoj kuhinji. Volim tu vrstu rada više od rada u studiju. Kada putujem radi pisanja, nitko me ne zamjećuje, no kada snimate emisiju ne možete se baš sakriti pa to treba raditi na fleksibilan način”, govori.
Nerijetko u svom radu ističe nešto što naziva “mudrost siromašnih”, pojam koji opisuje način na koji se nekada odnosilo prema hrani, a koja se i na našem prostorima primjenjivala do industrijalizacije prehrambene industrije: “Nekada se životinja jela cijela, no taj je običaj nažalost nestao u Izraelu, ali i diljem svijeta. To je primjer moralnosti i mudrosti siromašnih. A ne današnja ideja da uzimaš život kako bi dobio samo one dijelove životinje koje voliš jesti ili samo one skupe dijelove… Danas jedemo i kupujemo previše. Znam da ljudi misle da svi Židovi imaju puno novca, no u većini zemalja u kojima su se nalazili, Židovi su zapravo bili siromašni. Upravo je zato židovska prehrana uključivala namirnice kao što su iznutrice. Taj uvjet da se mora pojesti sve dijelove životinje stvorila je jako dobre nacionalne kuhinje! Nažalost, danas se neki dijelovi životinje teško mogu više i naći. Nekada su se jela od iznutrica poput bijelih bubrega mogla jesti posvuda, a sada ih nema za kupiti ni u mesnicama. Izgubiti to znači izgubiti dijelove tradicije!”, odlučna je Hila.
Pitali smo je i koje jelo je na nju ostavilo poseban trag, na što nas je uz smijeh pitala imamo li u ovo doba u Hrvatskoj trešnje da nam i pokaže tijekom WFF-a. Naime, izdvojila je Lali salatu, koju je sama osmislila, a koja sadrži svježe trešnje, svježe lišće korijandera, jalapeño papričice, češnjak, sol i ekstra djevičansko maslinovo ulje kao osobni favorit: “Moje najslavnije jelo je Lali salata, koja je jako ukusna, iako je ustvari jednostavna. Naravno, sve ovisi o kvaliteti trešanja”, istaknula je.
Činjenicu da hrana oblikuje naša iskustva i snažan je način prizivanja sjećanja, Hila koristi u svom kuhanju, osobito kada je klijenti angažiraju da osmisli personaliziranu večeru: “Ako imate rođendan i vaša obitelj me pozove da nešto spremim, uvijek radimo temeljito istraživanje što ste jeli kao dijete, gdje ste putovali, koja jela vam nedostaju. Od svih tih informacija stvorim obrok za vas koji je u potpunosti nadahnut vašom osobnom povijesti. To nazivam vašim kulinarskim albumom”, objasnila je.
Svoje društvene mreže Hila Alpert koristi kako bi predstavila ljude, recepte, hranu i tradiciju različitih kultura koje oblikuju onu izraelsku: “Ja sam pripovjedačica. Radim to kada kuham, kada pišem, kada putujem. Želim ispričati priču. Inače društvene mreže poput Instagrama znaju biti poput odlaska u lunapark. Podučavam često mlade kuhare povijesti izraelske kuhinje i uvijek im govorim da ne prate previše pomno druge slavne chefove. To ih može nadahnuti, naravno, ali teško je naći svoj glas i način izražavanja ako stalno gledaš tuđe tanjure i jela, osobito kad si mladi kuhar. Kad sam ja bila dijete, u Izraelu je bila sramota biti kuhar. Danas se ljudi nazivaju chefovima i kuharima makar samo umiješali šećer u kavu!”, smije se Hila.
Kao radijska voditeljica, u svom programu često ugošćuje razne sudionike lokalne gastronomske scene: “Svaki petak vodim radio program u sklopu kojeg razgovaram s raznim blogerima koji pišu o hranu. Kad ih pitam što ih točno izdvaja iz mase, često mi kažu da rade recepte koji su brzi i jednostavni. Sve je to lijepo, no ako “brzo i jednostavno” kontrolira razvoj naše gastronomske kulture, to nije dobro za nas. S jedne strane živimo u vremenu koje se jako brzo mijenja, a s druge su nam se otvorile brojne mogućnosti da isprobamo stvari koje nekada nismo mogli. Danas mogu nešto skuhati, napisati recept, snimiti video kako ga spremam i objaviti, a vi to možete vidjeti na drugom kraju svijeta i isti dan spremiti. To mijenja način na koji pišemo recepte. Ranih ‘90-ih sam pisala recepte koji su bili jasni, ali nisu bili toliko precizni. Danas pišem sve, točno koliko soli, koliko papra treba jer sam svjesna da većina neće znati koliko toga staviti. Nažalost, to negativno utječe na našu intuiciju kada je riječ o kuhanju i hrani jer više ne osjećamo stvari kako kuhamo”, upozorava za kraj.
Weekend Food Festival održava se od 14. od 16. travnja u prostoru Stare tvornice duhana. Za detalje o programu, uključujući i termin kulinarske radionice Hile Alpert, pratite objave na njihovoj službenoj stranici.