Bilo je to prije desetak godina. Glavni enolog jaskanske Mladine bezbrižno me vozio kroz vinograde na položaju Gaj prema kolibi na vrhu, vedro razglabajući o planovima vinarije, kušaonici koju planiraju tamo sagraditi, novim linijama mirnih vina koje su izbacili i o pjenušcima charmat metode u koje su investirali dosta novca. Nisam bio potpuno koncentriran, zapravo kimao sam glavom kurtoazno i neartikulirano potvrđivao teze za koje nisam siguran da sam ih uopće čuo jer sam istodobno u potpunoj nevjerici zurio u devastiran vinograd koji je po godišnjem dobu trebao biti u punoj vegetacijskoj fazi, a bio je bolestan, slab i jadan da jadniji ne može biti.
Pepelnica je uništila dio uroda i neke su loze sasvim bile bez grožđa, druge su pak bile slabe sa slabo razvijenim lišćem, a brojnih loza u vinogradima jednostavno nije niti bilo jer su već ranijih godina krepale od boleština i bile izvađene. Za vinograd koji nije star, koji je po dobi trebao biti u punoj snazi i po prinosima i po gustoći sadnje, bila je to katastrofalna vijest. Bezbrižnost prvog čovjeka proizvodnje bila je još šokantnija.
Na moje pitanje što se dogodilo s grožđem, lakonski je, sa smiješkom odgovorio: "Malo nas je napala pepelnica, pa će ove godine prinosi biti manji, ali će zato kvaliteta biti bolja". Izrekao je jednu od najčešćih laži koje vinari u sličnim situacijama serviraju kao spasonosni odgovor na jadno stanje vinograda. Niski prinosi nisu jamstvo kvalitete, nego su znak lošeg gospodarenja u vinogradu ili klimatski lošega godišta ili lošeg odabira položaja. To jest, istina je da planski manji prinosi daju bolju kvalitetu grožđa, ali loze moraju biti sasvim zdrave i jedre, a manji prinosi ostvaruju se rezidbom i selekcijom. Niski prinosi izazvani nemarom i neredovitim djelovanjem u vinogradu ne mogu dati dobra vina. Nevjerica je bila veća jer sam prije toga posjetio vinograde istarske Agrolagune i baranjskog Belja, koji su bili uzorno obrađeni i uzdržavani, a sve su tri vinarije bile sastavnice koncerna Agrokor koji nikada nije štedio na investicijama i sredstvima potrebnim za postizanje kvalitete. Uzrok lošeg stanja Mladine očito su bili ljudi koji su je vodili, bez ambicija i istinske strasti. Zbog toga se Mladina nikada nije uspjela nametnuti na tržištu, koliko god snažnu podršku moćnog koncerna imali.
Još sam dugo nakon odlaska iz te nesretne vinarije kontemplirao kakav je to peh za tako prosperitetnu regiju, koja je iznjedrila jednog Koraka, Tomca, Šembera, Kolarića, Režeka, Ivančića, Kurtalja i druge, s brižno održavanim vinogradima i briljantnim vinima, da vinarija vodeća po količini vinograda, po njihovim pozicijama i, u konačnici, po financijskim resursima nije ni na desetini njihove razine. To je bio dugoročno ograničavajući faktor za prosperitet cijele regije jer se ne može ignorirati činjenica da s potencijalom nekih od najboljih položaja vinogorja dolaze tako nenadahnuti proizvodi kakvi su bili Mladinini. Otpisao sam u sebi Mladinu trajno jer nema tog enološkog mađioničara koji će iz tih vinograda izvući pristojan proizvod.
Godine koje su uslijedile potvrdile su moje slutnje, Mladina je tavorila pri dnu domaće vinske scene i samo je zahvaljujući snažnoj prodajnoj mreži svojih vlasnika držala glavu iznad vode. Nakon propasti Agrokora, novi vlasnici, sadašnja Fortenova, brzo su prepoznali bolesnika i gledali ga se riješiti što je prije moguće, da poprave bilancu i buduće izglede kompanije. Na kraju su uspjeli, međutim splet okolnosti ispao je takav da bi kraj te nesretne priče za ostatak Plešivice i cijelo vinogorje mogao biti početak nove, vrlo pozitivne faze. Ljudi koji su je kupili, naime, posjeduju sve ono što bivša uprava nije - strast za vinom, dubinsko poznavanje vina kao proizvoda i, najvažnije, posvećenost i odgovornost dobrih gospodara.
Godine 2021. poduzeće Podrum Mladina kupio je zagrebački Pago Croatia, to jest njegov vlasnik Žara Malić s obitelji. Tada se dogodio zaokret vinarije u sasvim drugom smjeru. Nakon što su Žara Malić i njegov zet Danijel Šarušić snimili stanje na Plešivici, ugledali se na pozitivne plešivičke primjere iz susjedstva i u konačnici konzultirali se s eminentnim vinogradarskim i enološkim stručnjacima, donijeli su dalekosežne odluke. U potpunosti su razumjeli gdje je temelj problema pa su prve godine ulaganja posvetili isključivo vinogradima. U njihov oporavak i ozdravljenje. Gdje su stvari bile nepopravljive, raskrčili su sve i zasadili novi vinograd, gdje su bile popravljive, liječili su i dodatno sadili. Prepoznali su ekološku orijentaciju svih vodećih vinara Plešivice, a i sami su dijelili iste vrijednosti u svojem svjetonazoru, svih su pedesetak hektara prebacili na organski uzgoj i ekološku proizvodnju. Nakon samo tri godine od akvizicije, promjene su vidljive i goleme. Vinogradi žive sasvim novi život. Zeleni su, zdravi, ekološki zatravljeni, malo s leguminozama, malo s drugim korisnim travama i biljem. Usprkos lanjskoj izazovnoj godini, stalnim radom u vinogradu sačuvali su zdravlje loza i grožđa, a slično je i s početkom ove vinogradarske godine koja također bilježi brojne padaline i visoke temperature i stvara savršene uvjete za razvoj gljivičnih bolest. Oni su u vinogradima stalno prisutni pa su zdravlje i kondicija loza savršeni. Nakon operacije spašavanja onog što se spasiti moglo, sada predstoji sadnja sasvim novih vinograda, a priprema sa zasađenim leguminozama upravo je u tijeku i već će se sljedeće godine saditi nove pozicije, opet prema organskim principima uzgoja. Racionalizirali su i sortiment pa se neke sorte više uopće neće uzgajati, a fokus se preusmjerava na ono u čemu je Plešivica najbolja. Prvo na pjenušce koji su dugoročno prvi na popisu i kojima je chardonnay glavna baza, a zatim na aromatične sorte poput sauvignona, obitelji pinota i rajnskog rizlinga. To su na Plešivici dokazane sorte.
O enološkom dijelu proizvodnje brine se Milan Budinski, vrsni konzultant s nekoliko uspješnica iz sebe, a u ovaj je projekt uključen od početka. Malić i Šarušić opredijelili su se za proizvodnju vina najviše kvalitete. Uvjeti na plešivičkim položajima, naime, ne omogućuju uzgoj grožđa za masovnu proizvodnju jer su u tipu vinograda koje oni imaju prinosi preniski za to i računica ne može biti pozitivna, a s druge strane obojica posjeduju strast prema finim vinima koja se na kraju krajeva vidi i iz selekcije brendova koje uvoze iz najpoznatijih vinskih regija svijeta. Njihovo je poduzeće uvoznik imena poput Egly Ouriet i Larmandier Berniera, uglednih grower šampanjerija, zatim je tu provansalski Minuty pa bordoška legenda Mouton Rothschild, čuveni Barolo Aldo Conterno, austrijski asevi Knoll i FX Pichler, i tako dalje. Svjesni važnosti imidža regije za status njenih vina, pomažu i sve druge plešivičke vinare s jednakim vrijednostima, nudeći njihova vina kroz svoju maloprodajnu i veleprodajnu distribuciju.
Danas, tri godine nakon što su Malić i Šarušić preuzeli bivšu Mladinu, Plešivica izgleda dobro, značajno bolje nego prije. Njihovi vinogradi sada uljepšavaju plešivički krajolik i dižu standard cijele regije za razinu više. Njihova su vina s druge strane, iako je riječ o prvim berbama i iako i dalje tek stječu iskustvo u podrumarenju i vinogradarenju, na najvišoj razini kvalitete na Plešivici i u cijeloj Hrvatskoj. Erdoro, naime, nema lošeg vina u ponudi. Sve grožđe koje im ne odgovora prodaju drugim vinarima, a sebi ostavljaju samo ono za koje su uvjereni da će opravdati njihova očekivanja.
Najvažniji projekt ove vinarije pjenušava su vina. Ona nose naziv Terra Falconis i najambiciozniji su dio njihove vizije. Od prve berbe grade rezerve u podrumu kako bi mogli raditi nonvintage pjenušce po najvišim standardima Champagne, a za vintage pjenušce čekaju samo najbolje berbe koje onda planiraju dozrijevati na kvascima dulji niz godina. Prvi primjerci pjenušaca Falconis kvalitetom i kompleksnošću sasvim su ravnopravni dobrim nonvintage šampanjcima i sigurno će brzo postati standard u najboljim restoranima Hrvatske. Rade ih s minimalnim dosageom od samo 2 grama kako bi bili potpuno suhi, to jest extra brut oznake, a što je stilski ekvivalent šampanjskom brutu, koji je pak standard u razredu aperitivnih vina i vina za prve sljedove obroka. Baš svaki korak koji Malić i Šarušić rade dobro je promišljen i posljedica je poznavanja restoranske scene i finih vina svijeta. Drugi plešivički vinari zaista mogu biti sretni da su ljudi baš s takvim uvjerenjem preuzeli Mladinu, izvor dugogodišnjih im frustracija, jer oni su posvećeni sortama tipičnim za Plešivicu, ekološkom vinogradarenju i tipu vina po kojima je Plešivica prepoznata. Drugim riječima, uklopili su se u plešivički terroir i izričajem svojih vina i vinskim svjetonazorom te zajednici pridonose samo na dobar način. Kupci i ljubitelji vina, bilo profesionalci u restoranima, bilo klasični potrošači, dobili su pak još jedan brend vrijedan povjerenja, s čijim se izborom praktički ne može promašiti.
Erdoro Sauvignon Blanc 2023.
19,70 € (Moments)
Krasno vino osvježavajućeg karaktera. Stilski na tragu klasične Loire, više s citrusnim aromama i s herbalnošću samo u primjesama. Daleko od novozelandskog stila sauvignona. Tu su još breskva i ogrozd te fina i lagano slankasta mineralnost na finišu. 12,5% alk.
Erdoro Blend One 2022.
13,50 € (Moments)
Vino koje je posljedica ljubavi vlasnika prema Alzasu i njihovim zaobljenijim blendovima. Dobiveno od sorti rajnski rizling uz malo pinota sivog i vrlo malo traminca. Intenzivno na nosu, cvjetno i zrelo voćno pa elegantno na nepcu, na kraju slasno mekano na finišu. Ima i za Erdoro tipičan mineralni završetak što ga čini savršenim vinom za ručak široke upotrebe. 13% alk.
Erdoro Pinot sivi 2022.
13,54 € (Moments)
Krasan pinot sivi alzaškog stila, mekan i delikatan. Nježnih aroma krušaka, vinogradarske breskve i livadnog cvijeća. Ima tijela i zaobljenost na nepcu, kao i atraktivnu završnu slast. Divota. Uz bijela mesa, laganije salate s piletinom, tjesteninu s kozicama, malo masniju i pikantnije pripremljenu ribu.
Erdoro Sauvignon blanc Classy 2021.
31,85 € (Moments)
Sauvignon blanc Classy profinjeno je odležano vino koje će na svoj vrhunac doći tek za dvije do tri godine, međutim već je sada jedan od najboljih sauvignona Hrvatske. Naglašene svježine i popratnih živahnih kiselina, zatim izražene mineralnosti te na kraju s notama tostiranosti. Prevladava zrelije voće, poput kruške i breskve, zatim dolazi obilje citrusa, malo vanilije u pozadini i nešto brioša. Intenzivan u ustima, izražene mineralnosti i slanosti, s notom ugodne gorčine na završetku.
