U potrazi za najboljim pekmezom od šipka najprije smo okrenuli broj bračnog para Primorac. Martina i Marko iz Lužana, naime, već godinama se bave uzgojem eko šipka i o njima smo čuli samo riječi hvale. "Joj, mi vam ne radimo pekmez, ali naš susjed radi odličan", rekla nam je dobro raspoložena Martina u kratkom telefonskom razgovoru pa odmah s nama podijelila broj. I upravo zahvaljujući dobrosusjedskim odnosima došli smo do Darka Pešutića, skromnog OPG-ovca koji, baš kao njegovi susjedi, kod Slavonskog broda posljednje četiri godine uzgaja divlji eko šipak. Kaže kako je imao nešto zemljišta i, znajući koliko tamošnji ljudi vole domaće proizvode od šipka, odlučio posaditi svoju prvu sadnicu.
"Posadio sam prvi nasad i odmah sam znao da će mi to biti premalo. S nekih 500 početnih sadnica na kraju sam došao do današnjih pet tisuća. U međuvremenu sam otvorio i OPG, prijavio se na EU fondove, dobio poticaje i razvio pravo malo gospodarstvo. Znate, ljudi često zanemaruju šipak, a on je jako zdrav i poželjan na tržištu. On je baza za, recimo, jako puno voćnih čajeva", objašnjava nam Darko na početku razgovora.
Od berbe i posla oko plodova, kaže, pomaže mu cijela obitelj, posebice kćeri, a od velike mu je pomoći i stroj koji je kupio s ranije spomenutim susjedima. Upravo mu je to pomoglo da danas brže i efikasnije bere plodove jer, kako nam objašnjava, ručna berba šipka može biti zahtjevna, dugotrajna i naporna.
"Cijeli posao isplati se ako ne računate ljudsku ruku i rad. Ako uračunate, onda ste sigurno na gubitku. Kako svi kod kuće radimo, a kćeri studiraju, ovo nam nije primarni posao, pa za sada prodajemo samo svježi šipak. Ali, moram vam reći, svi koji su probali naš domaći pekmez kažu kako ga moramo početi raditi u većim količinama. Znate, puno je tu posla i oduzima puno vremena pa smo se dugo odupirali toj ideji, ali upita je stvarno puno. Ovdje u Slavoniji starija populacija baš jako voli šipak, znaju koliko je zdrav, ima puno vitamina C i najviše se kupuje upravo zato što jača imunitet i štiti od sezonskih prehlada. Mi ga volimo na čaj, ali u pekmezu je stvarno nešto posebno", govori nam Darko.
Pitamo ga može li nam opisati postupak pripreme pekmeza, a on duboko uzdiše i kaže kako je to zbilja dugotrajan posao za koji treba imati volje, pokoji alat i ponajviše vremena. Na kraju nam diktira recept, opisuje postupak i odaje trikove kako namaz učiniti još boljim.
"Šipak najprije treba dobro oprati, nakon toga se kuha, pa melje, pasira i zatim se stavlja peći. Mi ga pečemo na vatri baš na peći, a može se i jednostavno kuhati na štednjaku ako nemate druge mogućnosti. Pečemo ga oko pet sati, a baš o tome ovisi i koliko će biti gust. Šećer dodajemo pred kraj, prije nego ga skidamo s vatre. Može se raditi i bez šećera, ali šipak je prirodno kiselkast i zato ga je dobro dodati. Ako ga dugo kuhate, on će se ugustiti, ali bez šećera nećete dobiti lijepi, slatki i provjereno dobar namaz", objašnjava.
Dodaje i kako ga on najviše voli u kombinaciji s blagdanskim keksima "koji se spajaju", poznatijima kao linzeri, ali i kako postoji nekoliko načina na koji je još slađi.
"Uh, da samo znate kako je dobar u palačinkama! On može biti jako gust pa se stavlja i u buhtle, a mi ga najčešće jedemo na kruhu, najjednostavnije i najfinije", govori nam, a potom dodaje i kako je sve više ljudi zainteresirano i za druge proizvode od šipka.
"Radio sam i sirup od ružinih latica. Brao sam ih, nakiselio ih u limunovu soku 24 sata i dodao šećer. Napravio sam tako dobar sirup da bazgu više ni ne pijemo. Ima nježno roza boju, više prozirnu i jako je mirišljav. Limun mu da daje baš lijepi osvježavajuć okus. Liker od šipka je isto odličan. On se radi tako da se u staklenku stavljaju šipak, rakija i šećer i ostavlja se dva mjeseca na suncu. Od toga se dobije stvarno fantastično piće", objašnjava nam simpatični Darko.
No, kaže, iako obožava eksperimentirati, jasno mu je kako će uvijek najviše upita na kraju biti za slatko kiselkasti, gusti, ljepljivi pekmez.
"Ljudi to jednostavno vole, dolaze kupiti šipak i pitaju kad će više taj pekmez da se sami ne moraju mučiti. Mislim da mi nema druge nego ozbiljno se baciti i u taj posao", kroz smijeh zaključuje Darko Pešutić na kraju.
Kako i kada se bere šipak?
"Nekad su stari ljudi šipak krenuli brati tek s prvim mrazom. Kad smrzne na grani on postane mekan i krene trunuti. Kad ga mraz ofuri krene mekaniti i daje nešto drugačiji rezultat od sazrijevanja do kraja. Također, na taj se način najlakše obrađuje. Kad radimo pekmez doma, 15-20 kilograma prvo stavimo u kištru par dana da smrzne i to daje poseban štih. Ali općenito govoreći, neće njemu ništa biti na grani, može se brati i u 11. mjesecu. Jako je zahvalan i nema posebnih tretiranja. Mi smo u ekološkoj proizvodnji i koristimo samo ekološko gnojivo. Nitko u prirodi šipak ne šprica ničime pa svejedno raste, zašto bi ga onda ja špricao? Ne želim to raditi."
Dodatni savjeti!
1. Uvijek je bolje kuhati u široj i plićoj posudi, na taj način tekućina brže isparava.
2. Dodati možete začine ili dodatke kao što je, recimo, jabuka.
3. Sito za pasiranje mora biti gusto, najbolje 0,5 mm, na taj način skupljaju se dlačice koje su na šipku.
4. Darko Pešutić savjetuje i, ako ste u prilici, da pekmez pečete na peći na drva, za njega je takav pekmez kompaktniji i finiji.