Najbolje se slaže s mladim vinom, a na Korčuli ovaj starinski kruh rade više od 100 godina

Sv. Martin s vremenom je postao najvažniji i najomiljeniji od pet vinskih svetaca (uz sv. Vinka, sv. Jurja, sv. Ivana Krstitelja, sv. Mihovila). Prema pričama bio je veliki ljubitelj vina, a njegova ljubav prema vinu potakla ga je da uvede običaj krštenja mošta. Međutim, u Dalmaciji se sveti Martin slavi kao djelitelj, dobročinitelj koji plaštem štiti svakoga koga zakrili. Blagdan je ophodni, koledarski ili čestitarski i obiteljski. Običaji vezani uz proslavu blagdana sv. Martina na jugu lijepe naše razlikuju se od razigranosti Martinja u sjevernoj Hrvatskoj.

Tradicija obilježavanja ove svetkovine posebna je u Korčuli. U korčulanskoj tradicijskoj kulturi, koja se njeguje preko sto godina, večer prije svetkovine gradskim ulicama idu manje skupine kolendara, koji se uz svjetlost ferala zaustavljaju pred pojedinim kućama, zapjevaju himnu – kolendu svetog Martina. Djecu se daruje slatkišima, a odrasli se časte mladim vinom i posebnim jelom – slatkim aromatičnim kruhom lojenica.

Korčulanska lojenica starinska je slastica, koja se u prošlosti izrađivala za proslavu blagdana Svetoga Martina, kada se kušalo mlado vino.

Privatna Arhiva/

Priča o tradicionalnim korčulanskim kolačima nadaleko je poznata zahvaljujući Smiljani Matijaci i njenom Cukarinu – obrtu za proizvodnju tradicionalnih domaćih kolača. Cukarin je poznat i po tome što za svaku prigodu, događaj, feštu svojim izlozima i kolačima uveseljava stanovnike Korčule. Smiljana je prije 27 godina izvukla iz zaborava stotinama godina stare korčulanske recepte. Mahom je riječ o receptima njene bake. Svaki recept ujedno je i povijest Korčule pa tako i priča o lojenicama, proizvodu koji objedinjuje sve što Dalmacija ima. U početku je to bio kruh s lojem koji je bio jako ukusan, a s vremenom je, uz dodatak različitih sastojaka i aroma, postao slastica. Priprema se od brašna, kvasca, vanilije, šećera, korice limuna i naranče, cimeta, oraščića, rakije od ruža, oraha, badema, suhih smokava, grožđica i pinjola.

Lojenice se izrađuje samo u gradu Korčuli. Zadnjih desetak godina korčulanski Centar za kulturu, u sklopu obilježavanja sv.Martina, održavanja tradicije te očuvanja od zaborava organizira natjecanje u spravljanju korčulanskih lojenica. Gospođa Matijaca je u stručnom žiriju.

"Nije red da se ja takmičim. Godinama radim lojenice, nek mladi nauče. U sadašnjem receptu postoji jedna mala izmjena. Loj smo zamijenile svinjskom mašću kako bi se lojenica mogla izrađivati cijelu godinu. Iako je ona s lojem meni puno bolja", objasnila nam je.

Privatna Arhiva/

Gospođa Matijaca nesebično je podijelila recept s nama. Sve u svrhu promoviranja Korčule i tradicije. Mi zaključujemo, lojenici svakako dodajte mlado vino s otoka, zasigurno nećete pogriješiti ako odaberete Dalmatian Dog Pošip ili Grk Cebalo zrelijeg tijela.

Sastojci

1 kg brašna

200 g šećera

250 g svinjske masti (ili bravljeg loja prethodno isjeckanog na kockice i preprženog na tavi-kao čvarci)

2 svježa kvasca (ili 3 suha)

300 g miješano ugrubo isjeckanih badema i oraha

10 g pinjola

2 žlice vanilin šećera

6 suhih smokava na komadiće

naribana kora 2 naranče

naribana kora 2 limuna

2 čepa rakije od ruža

125 g grožđica prethodno namočenih u rakiju od ruža

1 žličica soli

1 mahuna vanilije(ostrugana sredina)

4 žličica cimeta

manje od pola 1 muškatnog oraščića(izribano)

oko 4 dcl tople vode

Priprema

Najprije aktiviramo kvasac (posebno u zdjelicu rastopimo kvasac s malo toplog mlijeka ili vode i dodamo žlicu šećera i malo brašna, stavimo na toplo dok se ne digne).

Sve ostale sastojke plus aktivirani kvasac zamijesimo dodajući toplu vodu u tijesto srednje tvrdoće.

Pokrijemo i stavimo dizat u mlaku pećnicu, najbolje preko noći. Zatim premijesimo tijesto i oblikujemo manje pogače koje opet idu na dizanje par sati. Neposredno prije pečenja nožem ili nožicama površinu svake lojenice uzdužno i okomito zarezat u obliku rešetke i stavit u peć. Prvih 10 min na 200°C, a onda smanjit na 140°C ili 150°C (ovisi o pećici) 20 minuta.

Privatna Arhiva/