Sat vremena uoči otvaranja Dalmatinskih vinskih ikona u zagrebačkom Hotelu Esplanade, u četvrtak 29. listopada, naš kolumnist, vinski pisac i publicist Saša Špiranec održao je ekskluzivni masterclass za desetak sudionika, sommeliera i novinara, koji je zamislio kao diskusiju uz kušanje i komentiranje nekih od najvrednijih dalmatinskih vina. Kušali smo 10 vina - dva bijela i osam crnih. Od samog početka, prema Špirančevu izboru vina, bilo je jasno da je cilj ukazati na dramatične različitosti stilova vina, čak i kad se radi o istoj sorti kao u slučaju plavca malog s tri različita terroira, ali i na značajan porast kvalitete dalmatinskih vina.
Dva bijela vina s kojima je kušanje počelo bila su upravo dijametralno suprotna: Grgić Pošip 2025 živahno je vino vrlo dobrih kiselina, blage mineralne slanosti i u prvom redu primarnih aroma sorte, dok se macerirana kupaža grka i pošipa Radovanović Heritage 2021 pokazala kao bogato, zrelo, masno vino s puno mediteranskih začina, ali i dosta drva koje će se možda bolje uklopiti nakon još nekoliko godina odležavanja.
Osam crnjaka pomno je odabrano s različitih dalmatinskih vinogorja - od primoštenskog Bucavca, preko Hvara, Brača i Pelješca, do Imotske krajine i doline Neretve. Reprezentanti su redom bili izvrsni. Babić je bio Markus Franz Ferdinand 2017, veliko, perfektno uglađeno, bogato, sočno i voćno vino od grožđa iz najstarijeg vinograda te sorte iz okolice Šibenika (1914.); Skaramuča Dingač Elegance 2022 i superiorni Miloš Stagnum 2016 s različitih peljeških vinogorja te Stina Plavac mali Stipančić 2019 iz najekstremnijeg bračkog vinograda pokazali su tri različita lica plavca malog, vodeće dalmatinske crne sorte (a nijedan nije bio džemast i prezreo); a Tomić Caplar 2021, Prović Pagan 2021 i Grabovac Modro jezero 2016 bili su zorni dokazi kako se domaće sorte mogu itekako lijepo miješati s internacionalnima dajući tim kupažama sasvim poseban izraz pri čemu je u slučaju Pagana, koji je s godištima 2018. i ovim iz 2021. osvojio Decanterovo zlato, pola grožđa, merlota, prosušivano u amarone stilu, ali savršeno precizno, bez mana, izbjegavajući prezrelost. Špiranec je i inače već ukazivao na velike potencijale kupažiranja dalmatinskih sorti, što je uvjerljivo podupro ovim trima primjerima.
Svih deset vina bilo je najviše kvalitetete, a Špirančev je uvodni masterclass poentirao s najvažnijim zaključkom: Dalmacija, koja je danas prepoznata u vinskom svijetu odakle se vraća s najvišim ocjenama, ima sve bolja vina, modernijeg izričaja, sve više izvrsnih vinara i niz autohtonih sorti na koje valja računati u budućnosti, poput "novootkrivenog" trnjka koji odlično funkcionira kao monosrtno vino, ali je zastupljen i u prestižnim kupažama vinarija Prović i Grabovac.
“Dalmacija je prošla onu fazu u kojoj je bila podcijenjena. Prepoznata je inovativnost vinske Dalmacije i drago mi je da danas ne pričamo samo o izvanrednom plavcu, pošipu, grku i babiću, tu su i maraština, bogdanuša te sve one prethodno zanemarene male sorte. Naši sommelieri imaju s čime raditi”, zaključio je Saša Špiranec.
Dalmatinske vinske ikone godišnje su kušanje najboljih vina Dalmacije u organizaciji Udruženja Vino Dalmacije, koje je četvrti put održano u Smaragdnoj dvorani Hotela Esplanade u Zagrebu okupivši sommeliere, vinske profesionalce i entuzijaste te se još jednom potvrdilo kao najvažniji godišnji dalmatinski vinski susret izvan Dalmacije.
Posjet je bio jako dobar, a vinari iz svih dijelova Dalmacije otvarali su neka od svojih najvrednijih vina, uključujući arhivske berbe i nedostupna izdanja.
Uz promenadno kušanje, u dvorani Istanbul održao se i masterclass "Bez kompromisa: odležana dalmatinska vina koja zaslužuju pažnju" pod vodstvom Krune Filipovića. Publika je dobila uvid u ono što strpljenje daje vinu, dubinu i kompleksnost koju mlada vina ne mogu ponuditi.
Masovni odaziv i velik interes publike koja je u četvrtak napunila Smaragdnu dvoranu jasan su pokazatelj kako stvari u dalmatinskom vinarstvu idu u dobrom smjeru, a posebno vesele i nastupi nekih novih vinara čija ćemo vina tek upoznati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....