Krštenje portugisca uz nagradni natječaj

U cijeloj Hrvatskoj vinogradari su u vinogradima. Prinosi i kakvoća najvećim su dijelom odlični, izgledi za dobra vina još bolji. Unatoč tomu, neki su naši vinari zdvojni.

Ne znaju što beru

Na prekrasnim obroncima Plešivice bjelodani su razlozi njihove zbunjenosti. Beru grožđe a ne znaju što beru! Doslovno. Zdrave mirisne tamne bobe stoljećima su se nazivale portugiscem, kao i vino koje se od njih fermentiralo i prvo kao mlado dolazilo na tržište.

No, ne smije se više tako zvati jer je 2. kolovoza u Zagreb, iz Bruxellesa, stigla sasvim jasna i nedvojbena poruka. Na etiketama ne smije više pisati portugizac, niti bilo koja izvedenica koja sadrži tu riječ. Mlado vino portugizac, naime, bio je naziv koji je Hrvatska predložila sjedištu europske zajednice.

Novo ime za portugizac

U obrazloženju zabrane, pak, briselski birokrati kažu da termin portugizac u sebi “sadržava naziv porto, zaštićen u Portugalu”. Povijest se ponavlja i iznenađujućim tempom ubrzava.

Nismo se ni oporavili od zabrane korištenja našeg tradicijskog naziva prošek. Analogija je jednako neutemeljena i tragikomična: Talijani su zaštitili svoj prosecco.

To što naš desertni prošek i talijanski pjenušac prosecco nemaju nikakve veze, ni po sortnosti, još manje po stilu vinifikacije, briselskim birokratima nije važno. Kao i u slučaju portugisca i porta.

Iz vinskog košmara stiže ipak i pozitivna, bolje rečeno konstruktivna vijest. Vinarija Mladina poziva vinoljupce i njihove prijatelje da smisle novo ime za portugizac, a najbolji će prijedlog biti izdašno nagrađen.