Piše Saša Špiranec

Kako se stvarala sommelierska scena Hrvatske

Danas je Hrvatska po kulturi vina i stola puno bliža razvijenom svijetu nego što je to bila devedesetih, a u nekim dijelovima Hrvatske te razlike više niti nema

Bile su kasne devedesete, vjerojatno 1997., kad mi je jednog jesenskog dana zazvonio mobitel. S druge strane je bio Ninoslav Dusper: "Čuj, organiziram jedan lijepi izlet u Sloveniju s Klubom, idemo se pozabaviti njihovim sauvignonima i voljeli bismo da nam se pridružiš ako si raspoložen. Okupljamo se kod Kupljena, on je dobar prijatelj i ima sjajna vina koja će dati dobar uvid u sortu, a i ekipa koju dovodim iz Zagreba je kvalitetna." Odmah sam pristao jer je Kupljen bio jedan od pionira štajerske vinske scene, kao što su s naše strane to bili Lebar i Lovrec. Tada sam još živio u rodnom Varaždinu gdje sam vodio prvu varaždinsku vinoteku i neke druge trgovine pićem, pa sam dio vina nabavljao i od Duspera koji je, uz Borošića, bio prvi zagrebački vinotekar, s dobrim vezama u Europi i prvoklasnim brendovima u portfelju poput šampanjske kuće Louis Roederer i Salon ili španjolskog Torresa.

Slovenska veza

image

Ninoslav Dusper i Daniela Kramarić

Privatna arhiva

S Dusperom, koji je Hrvatski sommelier klub (HSK) osnovao 1994. godine i bio njegov prvi predsjednik, a i dandanas mu je počasni predsjednik, u Sloveniju je stigla i ekipa mladih sommeliera, među kojima se znanjem i znatiželjom najviše isticala tada nepoznata Daniela Kramarić. Izlet je bio savršen, pokojni Jože Kupljen bio je domaćin bez premca i malo studijsko putovanje ubrzo se pretvorilo u zabavno druženje koje se proteglo na dva dana i tijekom kojeg se rodilo nekoliko prijateljstava za cijeli život. Tamo sam shvatio zašto me zapravo Dusper uopće i pozvao, jer je u jednom trenutku pitao: "Trebam vrijednu osobu voljnu angažirati se oko Kluba na teritoriju sjevera Hrvatske. Tu imamo samo jednog člana, a i taj je vinar, ne ugostitelj. Jesi li zainteresiran?" Zbog preopterećenosti, nisam se mogao uhvatiti tog posla i morao sam zahvaliti na ponudi. Međutim, odmah mi je pojasnio da nisam jedini s tim odgovorom i da zapravo ima poteškoća u izgradnji infrastrukture.

Prva generacija

image

Karin i Emil Perdec

Privatna arhiva

Dusperu se to događalo po cijeloj Hrvatskoj. Slavonija, središnja Hrvatska i Dalmacija nisu pokazivale baš nikakav interes za sommelierstvo, a čak se ni u Zagrebu taj zid indolencije nije mogao prevladati. Požalio se da u Zagrebu ima samo dva ugostitelja voljna investirati vrijeme i novac u obuku i da su mu tek Kvarner i Istra reagirali pozitivno. Tamo interesa nije nedostajalo, niti talentiranih ljudi, pa se prva generacija sommeliera, među kojima su danas poznatiji Sandi Paris, Daniela Kramarić, Emil Perdec, Branko Muždeka i Nenad Kukurin, posljedično i stvorila u tom dijelu Hrvatske. Potom je istarska podružnica na poticaj Sandija i Emila ubrzano počela regrutirati nove kadrove i tek se tada rodila istinska jezgra hrvatskog sommelierstva iz koje je kasnije izrasla impresivna organizacija kakvu danas poznajemo i koja je prošli tjedan proslavila 31 godinu od osnutka i 30 godina od učlanjenja u međunarodnu ASI organizaciju (Association de la Sommellerie Internationale).

image

Sandi Paris

Privatna arhiva

Proslava velike obljetnice, održana u hotelu Esplanade u Zagrebu 7. listopada 2024., bila je prilika saznati u što je Hrvatski sommelierski klub u međuvremenu izrastao. Danas je to ozbiljna organizacija koja ima podružnice u svakom kutku Hrvatske, brojno članstvo i, najvažnije, kontinuirane tečajeve diljem zemlje za osposobljavanje novih kadrova, koja na godišnjoj bazi na tržište rada izbacuje stotine novih sommeliera raznih razina znanja i kompetencija. Mladi konobari današnjice, za razliku od onih iz devedesetih, prepoznaju priliku za bolji tretman na poslu i veće plaće, a i ugostitelji vape za dobrim kadrovima koji mogu smisleno voditi brigu o vinu te se često i sami educiraju.

Današnji predsjednik HSK je Veljko Ostojić (na funkciji od 2005. do 2012. i od 2022. do danas, a u međuvremenu je taj posao obnašao pokojni Franko Lukež) i njegove su zasluge za profesionalni ustroj, kakvim se klub može podičiti, bile presudne. S njim su stigli iskustvo i kompetencije visokog menadžmenta, veze u biznisu i politici i znanje zbog kojeg taj ustroj danas funkcionira besprijekorno.

Natjecanja sommeliera u organizaciji HSK iznjedrila su prvake koji su postali utjecajni autoriteti na tržištu vina. Nakon navedene prve generacije došla je druga u kojoj su najpoznatiji Klaudio Jurčić, Filip Savić, Karin Rupena Perdec, Alena Stuparić, Siniša Lasan, Mario Meštrović, Ivan Jug, Marko Rundek i Darko Lugarić. Ta je generacija bila okosnica daljnjeg razvoja organizacije i neki su od njih preuzeli vođenje edukacija novih kadrova. Danas se pak rađa najnovija generacija čije ambicije nisu ništa manje i u kojoj ima sve više žena, zbog čega sommelierstvo postaje jedna od ravnopravnijih kategorija u društvu. Najnovije zvijezde HSK su Tomislav Mikinac, Monika Neral, Kristijan Harjač, Ines Matić Matešković, Lucija Matijević, Branimir Vukšić i drugi.

HSK je kroz svoje djelovanje u zadnjih 30 godina stvorio na stotine kompetentnih ljudi i na taj način potpuno promijenio vinsku i restoransku scenu. Što je pak temelj ne samo za razvoj turizma i ugostiteljstva općenito, nego i ono ključno, vinarstva, to jest proizvodnje.

Zaslužni dvojac

Bez osoblja koje je kadro prepoznati kvalitetu, znati je odabrati i uvrstiti u svoju ponudu, a potom i znati preporučiti i predstaviti kupcu, opstanak brojnih malih i manje poznatih sorti Hrvatske bio bi nemoguć, kao i opstanak manjih vinara koji nemaju poslovni kapacitet za obradu tržišta, a mogu imati izvrsnu kvalitetu. Jedan Branimir Vukšić, primjerice, u šibenskom Michelin star Pelegriniju danas nudi svrdlovinu, sansigot, ninčušu, dobričić, trnjak, zlataricu, vlašku, prč, palarušu i vugavu. Sve redom ugrožene sorte koje se bez njegovih sommelierskih kompetencija pri preporuci i sparivanju vina i hrane ne bi mogle prodati.

image
Privatna arhiva

Danas je Hrvatska po kulturi vina i stola puno bliža razvijenom svijetu nego što je to bila devedesetih, a u nekim dijelovima Hrvatske te razlike više niti nema. Velikim dijelom zahvaljujući djelovanju Hrvatskog sommelier kluba, a za čiji su uspjeh osobito zaslužne dvije osobe. Ninoslav Dusper za ideju, upornost i entuzijazam u gluho doba hrvatskog ugostiteljstva i Veljko Ostojić za izgradnju zavidne organizacije i omasovljavanje kadrova u doba razvijenog turizma, to jest danas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. studeni 2024 10:17