Graševina i njezini neslućeni potencijali

Zašto se o najraširenijoj hrvatskoj vinskoj sorti konačno se počelo drukčije razmišljati?

piše: Rene Bakalović

snima: Marko Miščević, Julio Frangen i Biljana Gaurina /Cropix

Paradoks graševine može se izložiti vrlo sažeto: graševina je najraširenija hrvatska vinska sorta, a o graševini se u nas najmanje zna. Ili još intrigantnije: ono što se o graševini u nas misli i govori krivo je, predrasude o toj velikoj sorti duboko su ukorijenjene. Upoznajmo se – zovem se graševina, bio je odličan naziv uvodnog izlaganja tematskog lipanjskog druženja u Kutjevu.

Što sve graševina jest, a što nije, raspravljalo se dva dana. Ugodno ladanjsko ozračje opuštenog vikenda uz kušanje i niz formalnih i još brojnije neslužbene rasprave moglo je neupućenoga zavarati. Radilo se zapravo o vrlo ambicioznom pothvatu usmjerenom upravo na razbijanje predrasuda i promicanje graševini primjerenog imidža. Već se osjete odjeci tog druženja, vinskog studijskog putovanja, kako su ga organizatori nazvali. U Kutjevu je graševina prvi put zaštićena: prije 40 godina upravo je Kutjevačka graševina dobila status prve naše zaštićene kontinentalne sorte. Dobar je to znak.

Sada se ta formalna zaštita ove sorte kani pretvoriti u djelatnu: širenje svijesti o graševini ne samo kao o najraširenijoj, nego i po mnogočemu drugome najvažnijoj hrvatskoj vinskoj sorti. Sada je, naime, i službeno internacionalno ime ove sorte graševina, kako to stoji u velikom, temeljitom i iscrpnom novom vodiču “Wine Grapes” znamenite Jancis Robinson. Ona je u toj vinskoj Bibliji ciljano dokinula zabunu vezanu uz pojam rizling (talijanski rizling, welschriesling i njima slični) kojima se dosad označavala ova sorta. Gospođa Robinson svjesna je težine ovog pokrštavanja: danas nema sumnje kako od svih graševina u Europi, one koje se njeguju u nas dosežu najviše razine, a uz to su i najraznovrsnije po stilu i značajnim osobnostima nekoliko vrhunskih terroira.

U pozadini ovog obrata još je jedna važna činjenica. Naime, donedavno se držalo da je porijeklo ove sorte francusko, a njeni putevi do naših krajeva previše zamršeni da bi se znanstveno raspetljali. Znanost, međutim, uz pomoć DNK analiza, ampelografskih spoznaja, etnografskih opažanja i drugih multidisciplinarnih metoda sve je sklonija zaključku kako je graševina ponikla upravo u ovim našim srednjoeuropskim vinogradima. Uz stručnjake i vinske poduzetnike inovativni kuhari dobili su snažan poticaj da se iskažu. Od svježe i pjenušave graševine do ledenih berbi velik je niz vrhunskih etiketa koje vabe kuharske meštre na kuharske kreacije usmjerene prema punoj gastronomskoj harmoniji. Niz raznolikih graševina na vinskim kartama naših uglednih restorana najbolji je put kojim će se predočiti još uvijek neslućeni potencijali hrvatske graševine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 00:29