OBRATITE POZORNOST

Facebookom kruži objava: ‘Apel za Slavoniju! Osim proizvođača, plakat će i potrošači‘

 Vlado Kos/Cropix/Cropix
Korisnica društvene mreže Facebook skrenula je pozornost na probleme koji trenutno muče velik broj Slavonaca, a na koje malotko obraća pažnju

Nakon velikog olujnog nevremena koje je u srijedu zahvatilo Hrvatsku, Marija Leaković, Slavonka sa zagrebačkom adresom, na svom je Facebook profilu objavila poruku koju je u samo nekoliko sati podijelio velik broj drugih korisnika, a brojni su se s njom i složili. Leaković se, naime, kao običan čovjek koji voli kraj iz kojeg dolazi, osvrće na stanje u Slavoniji i u svojoj podužoj poruci opisuje što se u tom dijelu zemlje trenutno događa. Navodi probleme u poljoprivredi i opisuje situaciju koja bi mogla dovesti do ozbiljnog problema, ne samo za tamošnje stanovnike već za cijelu zemlju.

"Apel za Slavoniju!

Ajmo samo obratit pozornost na jedan začarani krug nevolja: afrička svinjska kuga + nevrijeme = gladna godina.

Znate li da mnoga sela istočno od Županje još uvijek nisu dobila struju nakon nevremena u srijedu? Više od 30 sati je prošlo, a tamo svaka kuća ima barem dva zamrzivača u kojima čuva meso i povrće koje sada propada...

Polja su uništena (pšenica je srećom ovršena), no pitanje je što će ostati od kukuruza. Glavne stočne hrane domaćih svinja. A bome i divljih, koje će sad dolaziti još bliže kućama u potrazi za hranom, dok istovremeno hara afrička kuga koju će na taj način potencijalno još više prenositi.

image
Mihaela Gustin/Getty Images/istockphoto

Ako bude sreće, domaće svinje koje su još zdrave preživjet će ovo ljeto i dočekati vrijeme kolinja jer se hrane hranom od prošle godine. No, hoće li i kad biti proglašen kraj epidemije i ukinute zabrane za razmnožavanje, preradu i prodaju svinjetine, pitanje je. Hoće li ih stožer iz mjera predostrožnosti potamaniti prije, također. Ako nekako i prežive, pitanje je što će jesti njihova sljedeća generacija iduće godine ukoliko od ovogodišnjeg uroda kukuruza ne ostane dostatna količina. Cijene će divljati, no to na stranu jer se onda uvijek gleda samo ta varijabla, a moguće je da naprosto neće biti ni približno dovoljno. Ni hrane za njih, ni svinjetine za nas.

Ok, veliki farmeri će uvesti hranu, no što s onim malim? OPG-ovima koji pokušavaju ponuditi ozbiljno kvalitetan ili čak eko proizvod? Što s ljudima koji uzgajaju za svoje potrebe, da prehrane svoju obitelj? Ne kupuju svi povrće, voće i meso u dućanima, neki naprosto nemaju tu količinu novca, nego sami uzgajaju, proizvode svoju stočnu hranu i prerađuju meso. Ne moramo uopće spominjati da mnogi uzgajaju i zato da znaju što jedu, jer ne žele namirnice iz neprovjerenih izvora.

Zeznuto je i to što je svinjogojstvo deficitarno i što se velike subvencije daju kako bi se uzgajalo. E sad, za dobivene poticaje treba imati određeni ekonomski nivo stoke i hrane za koju je dobiven poticaj, a to sad ovim nepogodama gubimo. Ok, neće dobiti drugi dio poticaja (nemam pojma imaju li kakve penale ako nisu na ekonomskoj veličini koju su prijavili, slobodno me nadopunite koji znate). Kasnije možda dobiju nekad neku odštetu ako im potamane stoku, ali vjerojatno nedovoljno. Teško da će biti na pozitivnoj nuli, a ne zaboravimo ni sav trud i vrijedan rad bez postignutog cilja i plodova", napisala je Leaković na svom Facebook profilu.

image
Iascic/Getty Images/istockphoto

Osvrnula se i na činjenicu da postoji velika vjerojatnost da će, osim uzgajivača, plakati i potrošači.

"Ništa od zamamnih mirisnih kobasica u hladne zimske dane, ništa od slasnih čvaraka koje kad netko donese na posao dođu bolje nego skupi team building. Ništa od omiljene slanine i špeka, ništa od kuhanih domaćih šunkica za Uskrs, ništa od raskošnog kulena i seke kad dođu gosti", napomenula je pa dodala kako su i vrtovi te voćnjaci posljednjih dana spaljeni vrućinom, a onda i pokošeni vjetrom od 180km/h.

S obzirom na to, stoji u objavi, teško da će ostatak ljeta davati značajnije plodove, a zimnicu, rakiju, pekmeze, ajvar, moći ćemo samo sanjati.

"Podsjećam i na propale dosad skupljene zalihe u onim škrinjama koje već 30 i kusur sati nemaju struju. Neće bit lako ni vegetarijancima kao što vidimo, a soju još nismo niti spomenuli. Soja je prekrasna biljka, u ovo vrijeme već stasala, no relativno niska pa kad ju vjetar ubije, korov prevlada začas. Tko nije čupao štirak na 35 stupnjeva ni ne zna koliko je zamaman miris zrele pečene soje jednom kad se krajem ljeta ovrši.

image
Vlado Kos/Cropix
image
Stefanikolic/Getty Images/istockphoto

Ajmo dalje, sijeno razbacano po njivama i natopljeno kišom ubrzo bi na vrućini moglo prokisnut i strunut - neće biti baš slasno kravicama, svinjama i ostalim životinjama. I još puno toga o čemu ne znam dovoljno pa da ne duljim.

I u šumama je grozno stanje. Vjetrolom je užasno opasan, a još će dugo padati napukle grane čak i kad slabije zapuše. Problem je u tome što ljudi krajem ljeta intenzivno idu u šumu po drva za ogrjev, skupljati žir i slično. Hoće li ih netko poticati da nose zaštitne kacige?

Oštećene su i kuće i škole, infrastruktura, a majstora baš i nema, to svi znamo. U Slavoniju još nisu stigli ni Indijci ni Nepalci da ponude svoje ruke, no vjerujem da će taj kraj ipak netko opet naseliti kad ovo malo preostalih Slavonaca ode tamo gdje je već većina..

Ono što me potaklo ovo pišem jeste činjenica da su sve oči zadnjih tjedana bile uprte u Lučko i brojanje kilometarskih kolona za Jadran. Od prometnih nesreća neki mediji radili su prijelomne i udarne vijesti. Za to vrijeme država je uživala privatnost po pitanju problema afričke svinjske kuge, a kao što vidimo nitko se sustavno nije bavio ni upozoravanjem na nepogode.

Jučer se malo i pričalo o nevremenu u Slavoniji i ostatku Hrvatske, no u odnosu na sve iz Zagreba, neznatno. Ja nisam zabilježila ni jednu spomena vrijednu izjavu iz vlade, a kamoli da je netko negdje došao (vjerojatno su čuli da je kaos na autoputu pa da ne mogu pod rotirkama stić za sat vremena..)", stoji u objavi.

image
Iascic/Getty Images/istockphoto

Autorica ovog teksta na kraju je pozvala sve svoje prijatelje da pozornost obrate na ovaj problem, da razviju empatiju i daju podršku Slavoniji, Baniji i svim ostalim lijepim hrvatskim krajevima koji nam često nisu u fokusu. Pozvala je na to da se razmišlja dugoročno i da se ponekad sjetimo da se stvari na policama dućana ne pojavljuju same od sebe, da se razmišlja o tome što se jede i odakle dolazi.

"Naposljetku, razmislimo i o tome što nudimo našim turistima za velike pare, spotičući se o riječ ‘održivost‘ svako toliko dok istovremeno sa znatiželjom pratimo samo kolone od Lučkog do Bosiljeva."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:32