Kad je rođena plemenita vinova loza i gdje? Ima li ikakve šanse da joj je rodno mjesto i u Europi? Kako je od prvoga grožđa, koje je na “početku svijeta” bilo samo crno, nastalo bijelo i crveno grožđe? Otkuda muškatne arome u vinu? Kako bi najstarija vinova loza, divlja vinova loza - silvestris, od koje su nastale sve vinove loze svijeta, mogla biti spasonosna škrinjica koja krije ključna rješenja za probleme modernog svijeta? Odgovore na sva ta pitanja i brojne podatke koji će odgovoriti i na druge dvojbe dalo je, ili im je širom otvorilo vrata, najnovije istraživanje koje je prije nekoliko dana objavljeno u Scienceu, piše Slobodna Dalmacija.
Objaviti svoje istraživanje u Scienceu, najprestižnijem svjetskom akademskom časopisu, san je svih znanstvenika svijeta. Samo sedam posto svih prijavljenih radova koji im pristignu u Scienceu ocijene vrijednim objavljivanja. Takvo prestižno priznanje ovih je dana zaslužio dr. sc. Goran Zdunić, znanstvenik iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Jedan je od autora tog udarnog istraživanja upravo objavljenog u Scienceu, na što su ovih dana ponosni svi u splitskom Institutu za jadranske kulture, a kojemu i sam Science Magazine odaje priznanje najavom kako je riječ o dosad najvećoj genetskoj analizi sorti vinove loze.
O čemu je riječ? Dr. sc. Goran Zdunić bio je važan dio velikog tima svjetskih znanstvenika koji su proveli do sada najveće istraživanje o podrijetlu, domestikaciji i širenju vinove loze. Rad i rezultati toliko su vrijedni da su dobili i naslovnicu najnovijeg broja Sciencea. O čemu se točno radi, u ekskluzivnom intervjuu otkrio je sam dr. sc. Zdunić. Na početku je skromno rekao da nije baš siguran da je prvi i jedini s naših strana koji je autor u Scienceu i ne bi se to usudio tvrditi: "Američki Science i Nature multidisciplinarni su znanstveni časopisi koji prihvaćaju baš važna otkrića. Jako je teško publicirati u tako prestižnom časopisu pa se to ne događa baš često u biotehničkom području, a ni u prirodnim znanostima. Ovo jest velika stvar, naravno, izuzetno mi je drago da nam je istraživanje objavljeno u Scienceu, i čast mi je i zadovoljstvo biti u jednom takvom međunarodnom timu koji je došao do ovako važnog otkrića o domestikaciji vinove loze", rekao je dr. sc. Goran Zdunić za Slobodnu Dalmaciju.
Koliko je dugo trajalo istraživanje, koliko je znanstvenika u njemu sudjelovalo, kako se provodilo i, između ostalog, koji su zaključci, pročitajte u intervjuu koji je dr. sc. Goran Zdunić dao našoj kolegici Meri Šilović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....