Sigurno ste puno puta u receptima vidjeli neke od sastojaka kraj kojih piše da trebaju biti "sobne temperature" - najčešće je to maslac - ali nemalo puta se znalo događati da su to čak i jaja ili mlijeko. Međutim, temperatura naše i vaše kuhinje nije uvijek ista, pa je pitanje koja je onda točno temperatura "sobna temperatura"?
Inače, sam izraz zapravo znači da je to temperatura, koja nije temperatura hladnjaka, a to je, kao što znate, relativno novi pojam i fenomen, jer hladnjak nije bio izumljen sve do 19. stoljeća te se prije toga većina namirnica čuvala na sobnoj ili temperaturi podrumskih prostorija, a ne na tih nekoliko hladnih stupnjeva na koje danas namještamo hladnjake. Do 1950-ih godina hladnjaci su postali uobičajena pojava u kuhinjama, a sastojci koji se prethodno nisu hladili (poput maslaca, jaja i mlijeka) postali su njegovi glavni "stanari". Posljedično, u kuharicama i receptima se sve više počela spominjati sobna temperatura kako bi se jasno naznačila razlika od temperature hladnjaka.
Sobna temperatura kao takva nije uopće specifična temperatura, niti čak univerzalno dogovoreni temperaturni raspon. Unutarnja temperatura okoline jako varira od mjesta do mjesta. Međutim, općenito govoreći, unutarnje temperature u zapadnom svijetu često su postavljene negdje u rasponu od 20 do 23 stupnja Celzijusa, ovisno o dobu godine. Stoga definicija sobne temperature ne predstavlja problem osim ako u pitanju nije precizno kuhanje, kada bi bilo bolje da u kuharicama navedu preciznu temperaturu na kojoj bi sastojci trebali biti.
Vađenjem namirnica iz hladnjaka da se prilagode i izjednače sa sobnom temperaturom utječemo na nekoliko stvari. Prvo, izjednačava se njihova temperatura s ostalim sastojcima koji se obično ne drže u hladnjaku, tako da se svi mogu kuhati jednakom brzinom. Drugo, tava će cijelo vrijeme biti idealne temperature i vruća, a namirnice će se pržiti, umjesto da se pirjaju ili kuhaju. I posljednje, ali ne manje važno, ovaj postupak može pomoći da se pojedini sastojci ravnomjerno ispeku, osobito debeli komadi mesa koji bi inače bili pečeni izvana, dok bi u središtu ostali nedovoljno pečeni ili sirovi.
Stručnjaci za kruh često kažu da je temperatura sastojak. Ako radite sourdough tijesto, temperatura vaše kuhinje utjecat će na okus i brzinu rasta vašeg startera. Topla kuhinja će ubrzati fermentaciju i proizvesti oštrije kiselkaste note, dok će hladna kuhinja biti razlog zašto fermentacija teče umjerenijim tempom. Sobna temperatura, logično, utječe i na temperaturu tijesta. Stoga, ako je prostorija topla, može "grijati" sastojke i tijesto i obrnuto, ako je hladna, i tijesto će biti hladnije te će mu trebati duže da se digne. Kako bi postigli željenu temperaturu tijesta i držali tempo izrade pekarskih proizvoda, pekari često zato moraju prilagoditi temperaturu sastojaka.
Može li se taj postupak ubrzati?
Svi se mi ponekad nađemo u situaciji da nemamo vremena čekati da nam se pojedine namirnice temperiraju. Taj postupak, barem kad su u pitanju tekućine kao što su jaja, mlijeko, voda i vrhnje, možemo i ubrzati. Učinite to tako što ćete namirnice uroniti u toplu (nikako vruću!) vodu.
Čvrste sastojke poput maslaca ili krem sira izrežite na manje komade, stavite na tanjur koji se može koristiti u mikrovalnoj pećnici i zagrijte ih u kratkim intervalima od 5 do 10 sekundi dok ne omekšaju, pazeći da se ne otope.