Med je odličan dodatak prehrani ovih dana, evo kako možete biti sigurni da kupujete pravu stvar

Najbolji med kupit ćete kod malih, provjerenih proizvođača, najčešći je savjet koji dobivamo od iskusnih pčelara. Iako ga tako uglavnom i kupujemo, ponekad nam se zalomi da se staklenka prebrzo isprazni pa za novom posegnemo i na klupama na tržnici ili policama supermarketa. I upravo u takvim situacijama vrijedi se prisjetiti korisnih savjeta koje su nam svojevremeno udijelili iskusni pčelari.

Kako smo pisali prošle godine, pčelar Ivan Bošković iz Jakšića kraj Požege, vlasnik OPG-a Bošković, rekao nam je da je pravi med najlakše prepoznati po kristalizaciji. Naime, med dobiven različitim umjetnim dodacima, koji najčešće nemaju baš nikakve veze s pčelama, u sebi ne sadrže sastojke koji dovode do kristalizacije i uvijek ostaju u tekućem stanju.

Tomislav Kristo/Cropix/

Također, dugogodišnji pčelar i medar Pero Grošeta iz Trnovice u Dubrovačkom primorju za Dubrovački je komentirao kako je naišao na cijene od 30 kuna što, kako kaže, ne može biti pravi med. Dodao je kako prepoznati pravu stvar nije jednostavno, no kako ipak postoji nekoliko načina. Između ostalog, baš kao što je to napomenuo i Bošković, treba vidjeti je li se med ravnomjerno kristalizirao.

"Ako se na nižoj temperaturi kristalizirao ravnomjerno, bez razdvajanja, vrlo je vjerojatno riječ o pravom medu. Drugi način provjere je da med, kad je u tekućem stanju, nema prekida u pretakanju. Med ne kapi, nego vazda ima jednu tanku nit dokle god ga ima na ožici. Mora praktički pisati, a ne upadati na podlogu", savjetovao je Pero Grošeta.

"Jučer me pitao jedan prijatelj imam li još meda, ali nemam, imao sam vrlo ograničenu količinu koju sam čuvao za svoju djecu. Ove godine ga nema. Tko god vam nudi med u neograničenim količinama na ovom našem terenu, to je sumnjivo! A nudi se. Ja ne bih htio imenovati neke ljude, ali treba biti oprezan", dodao je.

Tomislav Kristo/Cropix/

A ŠTO ONDA TO POJEDINI PROIZVOĐAČI TOČNO PRODAJU POD MED?

Kako nam je svojevremeno ispričao Bošković, on ne hrani pčele od veljače do jeseni, niti im daje sirup ili pogaču, ali je isto tako, dodao je, siguran da postoje oni koji to rade. Naime, pčela kad preradi sirup, on dobije slična svojstva kao med, ali nije ljekovit. Ako, pak, u medu ima dodataka, on će se i razdvajati.

"Ima ljudi koji povremeno tresu sirup od šećera. Na 100 litara vode dodaju 40 kila šećera i onda tako stvaraju više meda, pčele iz toga prerade 30 kila meda. To se zove sirupni med i to je jedan od načina na koji se može dobro zaraditi pa ljudi to koriste. Taj med se neće kristalizirati i mora se deklarirati kao medni sirup. Na oko se ne može tako lako prepoznati, ali kad se isproba, ima drugačiji okus od meda, više je kao šećerna voda. U dućanu kad se kupuje med, teško je primijetiti koji je šećerni, a koji je pravi zato je važno detaljno pročitati deklaraciju. Ali da, najjednostavniji način kako prepoznati kvalitetan med je svakako po kristalizaciji", objasnio nam je Bošković i dodao kako je ipak dobro upamtiti da ne postoji određeni vremenski period u kojem će se med kristalizirati.

Goran Mehkek/Cropix/

A ŠTO JE S PROPOLISOM?

Iako je med odličan za jačanje imuniteta i prevenciju prehlade i grupe, mnogi često posežu i za propolisom. Ranije spomenuti Pero Grošeta za Dubrovački je komentirao kako se nažalost i s propolisom, kako kaže, rade razne kemije.

"I tu valja znati od koga se kupuje. Propolis je posebna vrsta pčelinje smole kojom pčele sebi dezinficiraju životni prostor. Treba minimalno 30 do 35 deka na litru alkohola da se otopi u njemu i dobije taj propolis. A ljudi stave 10 deka, opituraju i prodaju ko propolis. Svašta ljudi rade", zaključio je.