Ušli ste u trgovinu gladni i pokupovali više hrane no što ste mislili? Ili ste naletjeli na tako divno voće da niste mogli odoljeti i kupili ste par kilograma. Zvuči poznato?
Prema procjenama, u Republici Hrvatskoj godišnje nastane oko 400 tisuća tona otpada od hrane. Od toga čak 51 posto čine ostaci pripremljene hrane, koja je još skroz dobra za jelo. Kruha i peciva baca se 46 posto, a potom povrća 25 i voća 24 posto. Ono što naša domaćinstva može sačuvati od prekomjernog bacanja hrane je planiranje obroka, pametno čuvanje namirnica kako se ne bi pokvarile i na kraju - kreativno iskorištavanje ostataka, ne bi li se što više približili konceptu “Zero waste”. To je svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja ikakvog otpada. Naglasak je na uporabi održivih materijala kao što su staklo, drvo ili metal, izbjegavanju jednokratnih proizvoda poput plastičnih čaša i slamki ili onih manje kvalitete - primjerice fashion odjeća koja koristi gomilu prirodnih resursa.
PRVI KORAK JE PLANIRANJE OBROKA
Neki zero waste nazivaju trendom, no većina se slaže da je to pokret kojim preuzimamo inicijativu, izravno utječemo na smanjenje količine otpada i kreiramo ugodniju svakodnevicu.
U svojoj kuhinji tako možemo početi s planiranjem obroka. Na prvi pogled može djelovati kao komplicirana zadaća, ali ne mora biti tako. Ključ je u jednostavnom i učinkovitom pristupu: odabir recepata, kupovina namirnica i priprema obroka unaprijed. Ovi koraci štede vrijeme, novac i energiju, a ujedno olakšavaju svakodnevni odgovor na pitanje: Što ćemo danas jesti?
Planiranje obroka znači odlučiti što ćete jesti tijekom cijelog tjedna, obaviti kupovinu i pripremiti namirnice prije kuhanja.
Prvi korak je da odlučite koliko obroka želite planirati. Pet večera tjedno je standard za većinu, ali tri su možda dovoljne za početnike.
Odaberite recepte koji uključuju i ostatke od hrane. Primjerice od pečene piletine koja je ostala možete napraviti ukusnu paštetu, stari kruh možete iskoristiti za izradu knedli ili tostirati, kao i umočiti u jaja, prepržiti i dobiti starinsko jelo koje su spremale naše bake. Od ostataka mogu nastati i slatki zalogaji pa tako primjerice voće koje je omekšalo i nekim članovima obitelji ne izgleda više lijepo - možete pretvoriti u kompot ili smoothie, samo uklonite dio koji nije jestiv.
Čak i ostaci za koje ne znate što biste s njima imaju svoju ulogu. Ljuske jajeta mogu se iskoristiti kao prirodno gnojivo, a kora od banane dat će biljkama dodatnu dozu hranjivih tvari.
No, prije kupovine provjerite što već imate kod kuće za svoje odabrane recepte sljedećeg tjedna. Isto tako ostavite mjesta za poneku spontanu večeru, poput primjerice pizze. Koja je - vjerovali ili ne - isto tako nastala kako se ne bi bacili ostaci hrane. Naime pizza je nastala u 16. stoljeću u talijanskom Napulju sasvim slučajno. Pekari su tad imali običaj valjati komade tijesta i njima provjeravati je li peć dovoljno vruća za pečenje kruha. Te ispečene komade su potom prodavali jeftino na ulici da ih ne bace. Kupovali su ih siromašniji slojevi društva, a na te komade su stavljali sve što su imali pri ruci, poput nekih začina, rajčice i ostataka obroka. Pet stoljeća kasnije - pizza je jedno od najpopularnijih jela na svijetu.
Isto tako bitno je kako spremate svoje voće i povrće, pa čak i tko će biti susjed kome u hladnjaku ili izvan njega.
KOJE VOĆE DRŽATI VAN HLADNJAKA I ZAŠTO?
Voće koje treba staviti na hladno su jabuke - ne moraju se zamotati, ali ispuštaju etilen, tako da ostale proizvode treba držati odvojeno. Bobičasto voće ima tendenciju da se brzo pokvari pa ga treba pojesti u roku od nekoliko dana od kupnje. U međuvremenu ga držite na hladnom i nemojte ga prati dok ih ne budete spremni jesti. Trešnje se mogu čuvati u hladnjaku u otvorenoj posudi. Zreli citrusi ipak traju znatno dulje ako se drže ohlađeni. Plodove nije potrebno zamotavati ili zatvarati, a najbolje stoje kada se drže u otvorenom spremniku u ladici za proizvode. Smokve i šipak traju dulje ako se drže rashlađeni.
Većina povrća traje dulje kada se drži u hladnjaku. Na toj listi su: artičoke, šparoge, grah, cikla, endivija, brokula, prokulice, kupus, mrkva, cvjetača, celer, kukuruz, krastavac, patlidžan, komorač, lisnato zelje, poriluk, gljive.
No, mnogima omiljeno povrće - krumpir - ne smije biti u hladnjaku. Kao ni batati niti manioka. Ovi škrobni gomolji najbolje se čuvaju na hladnom, tamnom, prozračnom prostoru, složene u posudi, ali nikako u plastičnim vrećicama zbog nakupljanja vlage. Rajčice koje su zapravo voće treba ostaviti na pultu, čak i kada su zrele, jer će ohlađene izgubiti okus. Marelice, avokado, banane, guava, kivi, mango, dinje, nektarine, breskve, kruške, ananas i šljive, nastavit će sazrijevati i ako ostanu vani. Kada su voćke savršeno zrele, mogu se ostaviti u hladnjaku još nekoliko dana.
Ali odlučiti treba li voće i povrće spremiti u hladnjak ili izvan njega tek je pola bitke. Neke vrste voća i povrća treba držati odvojeno bez obzira na mjesto skladištenja. Naime, etilen - prirodni plin koji određeno voće ispušta – može ubrzati proces zrenja kod nekih (ali ne svih) vrsta voća i povrća.
DJECA NAJBOLJE UČE KAD IMAJU SVOJ VRT
To ponekad može biti korisno: želite ubrzati sazrijevanje avokada? Stavite ga u papirnatu vrećicu pored zrele banane i pustite da etilen iz banane odradi svoj posao.
No, ubrzano zrenje nije uvijek poželjno jer može dovesti do brzog kvarenja. Zlatno pravilo je da voće koje ispušta puno etilena držite podalje od ostalih namirnica. Jabuke, avokado, koštuničavo voće, kruške, banane i rajčice glavni su “krivci" za ispuštanje etilena, dok su nježne salate i zeleni listovi najosjetljiviji na ovaj plin.
Posebno pravilo je da luk voli biti sam! Poznat po tome da svoje intenzivne mirise nesebično dijeli sa susjedima, stoga ga uvijek spremite odvojeno - posebno od krumpira, koji će zbog luka brže uvenuti i proklijati.
Hrana koja se bespotrebno baca, posebno se tiče mlađih generacija i djece, koji već sada mogu usvojiti zdravije navike za bolje sutra. Stoga je u sklopu inicijative #BirajZeleno, koja se bavi smanjenjem otpada od hrane, kompanija Nestlé proširila svoju dosadašnju suradnju s Centrom za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj Zagreb - donirala je sredstva za izgradnju ‘‘Vrta iz snova‘‘.
Vrt će se nalaziti u dvorištu zgrade Centra u zagrebačkoj Nazorovoj ulici i njega će moći koristiti svi korisnici Centra. Posebno će koristiti učenicima koji se školuju za kuhare i slastičare. U vrtu će biti zasađene voćke, povrće, začinsko bilje i cvijeće. Korisnici Centra i srednjoškolci sudjelovat će u stvaranju i održavanju vrta, ali i koristiti njegove plodove u pripremi obroka, čajeva, pekmeza i drugih proizvoda. Jer kako najbolje naučiti koliko je važan samoodrživi uzgoj i kako smanjiti otpad od hrane nego vlastitim primjerom.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Nestlé.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....