Posljednjih nekoliko godina električni auti bili su apsolutni prioritet autoindustrije. No danas, jedan za drugim, proizvođači povlače ručnu. Prodaja električnih auta raste, ali znatno manje od očekivanog. Osim toga, troškovi razvoja su visoki i u mnogim zemljama infrastruktura za punjenje nije dovoljna. Uz to dolaze visoke cijene za kupce i smanjene marže za proizvođače.
Rezultat je opća revizija planova koja uključuje najveće europske, japanske i američke proizvođače.
Jedan od najočitijih slučajeva posljednjih dana je Honda, koja je zabilježila prvi ekonomski gubitak od izlaska na burzu 1957. godine. Tvrtka je završila fiskalnu godinu s operativnim gubitkom od oko 2,59 milijardi dolara nakon što je akumulirala gotovo 10 milijardi dolara umanjenja vrijednosti vezanih uz električne projekte.
Zbog toga je japanska marka odlučila promijeniti smjer. Ukinut je cilj potpuno električne game do 2040. godine, a izvršni direktor Toshihiro Mibe izravno je objasnio situaciju: "Moramo što prije zaustaviti krvarenje i otvoriti put budućem rastu."
I Mazda je revidirala svoje planove, ulagat će manje u čista električna, a više u hibridna vozila, potvrđujući dolazak tri nova modela između 2028. i 2030., uz novu generaciju CX-5 s hibridnom tehnologijom koja je predviđena već sljedeće godine.
Volkswagen se pak suočava s kašnjenjem budućeg električnog Golfa, jednog od najvažnijih modela njemačke grupacije. U međuvremenu je i MINI odustao od projekta potpuno električnog brenda do 2030.
Ford priprema novitete s klasičnim benzinskim motorom za pojedina tržišta i istovremeno niskobudžetni električni pick-up koji obećava performanse Mustanga i koji nastaje zahvaljujući stručnjacima iz Apple-a i Tesle s ciljem izravnog konkuriranja Kini.
Istovremeno, Stellantis je najavio da će već ove godine vratiti dizel u neke modele koji se prodaju u Europi (Peugeot 308, DS N°4, Opel Astra, Combo, Peugeot Rifter i Citroen Berlingo). Potvrđeni su i dizeli za DS N°7 i Alfa Romeo Tonale, Stelvio i Giuliju.
Toyota slijedi sličan pristup, hibrid je srce njihove europske ponude, uz plug-in, električne i pojedine benzinske verzije, kako bi ponudili različita rješenja ovisno o tržištu. Zato su u odnosu na druge proizvođače, poput Renaulta koji se ponajviše oslanja na električna vozila, Stellantis i Toyota danas kompletniji u pokrivanju različitih pogona.
I premium brendovi mijenjaju smjer
Usporavanje električnih planova zahvaća i luksuzne i sportske marke. Porsche je potvrdio da će nastaviti proizvoditi automobile s benzinskim motorom i nakon 2030. Među glavnim projektima je novi Macan, uz SUV sa sedam sjedala koji će u početku biti dostupan s tradicionalnim motorima.
Rolls-Royce je usporio svoje električne planove i nastavit će se oslanjati na V12 motor, dok je Bentley odlučio ograničiti svoj program na samo jedan električni model do 2030.
U međuvremenu, Mercedes priprema više od 30 noviteta do 2027., od kojih će mnogi i dalje koristiti hibridne ili motore s unutarnjim izgaranjem. BMW će pak lansirati šest novih modela 2026. godine zadržavajući strategiju koja uključuje benzin, dizel, plug-in hibrid i električne modele, piše Motor1.
Sve to događa se dok Europa raspravlja o mogućoj reviziji zabrane motora s unutarnjim izgaranjem predviđene za 2035. Očito smo ušli u fazu usporavanja gdje će električni, hibridni i tradicionalni motori još godinama živjeti zajedno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....