Prošla su gotovo tri mjeseca od uvođenja novog modela odvoza miješanog komunalnog otpada u Zagrebu, a koliko je on uspješan svjedoči stanje na zagrebačkim ulicama. Kontejneri su i dalje prenatrpani, odvoz je neredovit, a pritužbe građana se i dalje redaju. Samo tridesetak kilometara od Zagreba pak priča s odvozom otpada bitno je drukčija. Ulice su čiste, raspored odvoza redovan, nema kazni, no cijene usluge su stoga više nego prije.
U nekim mjestima one se penju i do 300 kuna mjesečno, a ubrzo će im ponestati mjesta na odlagalištima miješanog otpada. Bili smo u Dugom Selu, Ivanić Gradu i Samoboru, razgovarali s direktorima komunalnih tvrtki, ali i s građanima kako bismo vidjeli stvarno stanje. Stanje, kažu, nije idilično, ali u uslugu se mogu pouzdati.
Prva destinacija nam je Dugo Selo. Razgovaramo s direktorom dugoselskog komunalnog i poduzetničkog centra Tadijom Penićem, a on nam objašnjava kako funkcionira sustav koji je uveden 1. srpnja 2021. godine. Ključna stavka sustava su čipirani spremnici, dakle građani plaćaju samo količinu koju razdvajaju.
- Naš model temelji se na tome da je cijena razmjerna predanoj količini miješanog komunalnog otpada. Svaka kanta ima svoj čip, a u višestambenim objektima spremnici imaju kartice. Kamion koji prazni spremnike učitava čipove i nama se u stvarnom vremenu na web servisu pojavljuju informacije - objašnjava Penić.
Prijašnji sustav funkcionirao je tako da su svi plaćali jednako, neovisno o tome koliko je tko razdvajao. Bilo je četiri odvoza mjesečno, a koje su građani plaćali 60 kuna.
- Sustav kojeg smo uveli u ljeto 2021. imao je male preinake tijekom vremena. Uvedene su još kategorije korisnika, primjerice kućanstva i pravne osobe ili firme. Još jedna promjena je to da smo prije imali povremene korisnike, dakle neki su ljudi koristili našu uslugu samo 3 mjeseca ili manje, a sada ih više nema – govori Penić.
Novi sustav naišao na negodovanje
Kada su uveli novi sustav cijena mjesečnog odvoza se povećala i upravo su zbog toga bili najveći protesti od strane građana. Fiksni dio sada iznosi 66 kuna mjesečno, dok stanovnici koji koriste komposter mjesečno fiksni dio plaćaju 56 kuna. Na tu cijelu se obračunava još i varijabilni dio koji obuhvaća mjesečne odvoze miješanog komunalnog otpada.
- Biootpad ide svaki tjedan, miješani komunalni svaki drugi tjedan, a papir i plastika jednom mjesečno iz kućanstva. Kod zgrada je to drukčije, sve ovisi o tome kako su se oni međusobno dogovorili, mogu imati dva ili tri odvoza miješanog komunalnog mjesečno – pojašnjava Penić.
Obišli smo Dugo Selo kako bismo vidjeli stvarnu situaciju i razgovarali sa stanovnicima. Nevenka Babić živi u stambenoj zgradi i smatra kako njihov sustav funkcionira.
- Imamo polupodzemne spremnike i svatko od stanara je dobio karticu na koju mi otvaramo spremnik za miješani komunalni otpad. Idu vrećice od 20 litara i po vrećici je to 3 kune. Ostali spremnici nisu zaključani jer je odvoz ostalog otpada besplatan – objašnjava nam Nevenka i dodaje da se jako često dogodi da baš oko tih ostalih spremnika bude puno otpada jer onda donose i stanari drugih zgrada.
Veliki računi i dalje najveći problem
Vidjeti razbacan otpad oko ovih spremnika, ali i običnih kontejnera ovdje nije strani pojam, ali se sve u kratkom vremenu očisti. Oni koji su ostali na klasičnim kontejnerima uveli su sustav lokota i ključa kako nitko ne bi otpad odlagao kod njih, tako da su ljudi zapravo natjerani bacati isključivo ondje gdje je za njih namijenjeno i plaćati onoliko koliko proizvode miješanog otada.
- Ja mislim da je najveći problem u ljudima, ljudi su zločesti i ne paze na te stvari. Bude super kad dečki odnesu taj otpad, lijepo sve izgleda, ali odmah u sljedećih nekoliko dana bude situacija ista. Uveden je red i bolje je nego u Zagrebu, ali pojedinaca će uvijek biti – govori Nevenka.
Kaže da su cijene odvoza bile puno jeftinije prije, sada joj račun mjesečno iznosi i do 100 kuna, a pridržava se razdvajanja i najmanje ima miješanog komunalnog otpada. Na visoku cijenu požalila se i Jadranka Crnković, ona živi sama u kući i mjesečno dobije račun oko 81 kunu. Ona ima komposter, a kaže nam da miješani komunalni otpad iznosi na odvoz jednom mjesečno.
- Naš sustav funkcionira, ali je skup. Ja živim sama u kući, odvajam otpad i račun mi je 81 kunu. Imam svoj komposter za biootpad i jako pazim kako odvajam, primjerice kada plastične boce baca u vrećicu za plastiku uvijek ih maksimalno stisnem tako da imam što manje odvoza. Jednom mjesečno mi odvoze miješani komunalni, jer ja ne mogu skupiti za više odvoza. Papir uopće ne predajem jer se grijem na drva i to mi služi za potpalu – objašnjava Jadranka.
Ivan Svetec je sretan što je grad čist, ali i njega muči cijena.
- Neusporedivo skuplje nego li je bilo prije novog sustava. Ja sam već star i meni je teško paziti na odvajanje otpada, ali mi u tome pomaže moj sin i uvijek me opominje. Trudimo se maksimalno odvajati sve - tvrdi Ivan.
U Ivanić Gradu prije za odvoz davali 13 kuna
Sustav na sličan način funkcionira i u Ivanić Gradu, no tamo su cijene nešto drukčije. Situaciju nam je objasnila Sanja Radošević, direktorica Ivakopa.
- Svaka kanta je čipirana i tako obračunavamo iznos. Fiksni dio je 65 kuna, odnosno 60 za one koji imaju komposter, a svaki odvoz miješanog komunalnog se dodatno naplaćuje 4,80 kn. Svaki korisnik mora navečer staviti kantu na ulicu jer naši radnici ne kraću uvijek u isto vrijeme pa da se ne bi dogodilo da nekome ne odvezu otpad. Prije novog sustava cijena je bila simbolična znatno manja, za nekoliko odvoza mjesečno građani su morali izdvajati oko 13 kuna – objašnjava Sanja.
Sustav sakupljanja papira i plastike na kućnom pragu započeli su u veljači 2014. godine, ali takav otpad se u početku sakupljao u vrećicama.
- U početku su bile vrećice umjesto kanti i veliki minusi su nam upravo one bile. Nisu bile dobre kvalitete, na suncu se razvlače, pucale su, u početku nisu ni vezice imale tako da su ljudi vezali s drugim predmetima. Građani su se jako bunili što su im onda te vrećice negdje u domaćinstvu trebale biti, po dvorištima ili kućama, sada s kantama je to jednostavno. Bilo je situacija da su ih životinje preko noći trgale – prisjeća se Sanja.
Raspored odvoza poznat je svakom korisniku i redovan je. Dogovor je da noć prije iznesu kante s otpadom na ulicu jer radnici ne kreću uvijek u isto vrijeme, ali najčešće to bude u ranim jutarnjim satima.
- Imamo točan raspored kojeg se pridržavamo. Svaki tjedan ide miješani komunalni otpad, papir ide jednom mjesečno, plastika ide dva puta mjesečno. Ako netko skupi više papira ili plastike onda može u za to namijenjene vrećice odložiti otpad i staviti uz svoju kantu. Što se tiče glomaznog otpada, akciju imamo jednom godišnje i to većinom u prvom dijelu godine. Građani se mogu za to prijaviti na web stranici ili direktno nas nazvati – tvrdi direktorica.
Problem o kojem se ne govori - gdje ćemo s otpadom?
U Ivanić Gradu su nam istaknuli i problem o kojem se malo govori. Naime, ubrzo će cijela Zagrebačka županije imati probleme s odlaganjem miješanog komunalnog otpada jer su im odlagališta skoro dosegla maksimalan kapacitet.
- Direktive i zakoni Europske unije nalažu da se odlagališta kakva mi i dalje imamo zatvaraju i da se miješani komunalni preusmjerava na centre za gospodarenjem otpadom kojih u ovom dijelu Hrvatske nemamo. Naše odlagalište se nalazi u mjestu Tarno gdje je trebao prije nekoliko godina biti jedan takav centar za gospodarenje otpadom. Naše odlagalište je sanirano po svim zakonskim propisima i funkcioniramo do popunjenja kapaciteta – objašnjava direktorica.
Postojeće plohe otpada već su dizali u visinu, a sada im je plan zatražiti otkapanje zatrpanih ploda kako bi ih ponovo podigli i tako dobili na vremenu. Tim tempom će funkcionirati još godinu i pol, a nakon toga ne znaju što će biti.
Posjetili smo odlagalište i vidjeli kakva je situacija. Prva kuća od odlagališta udaljena je oko 600 metara i tvrdi direktorica da otkad ona radi, a to je 8 godina, da se nitko od stanovnika u blizini nije žalio na smrad. Do odlagališta vodi uska cesta, odmah na ulazu s desne strane nalazi se prostor za radnike, s lijeve strane je garaža za vozila, a ravno se nalaze zatrpane plohe i jedna koja je još uvijek aktivna. Odmah na ulasku na odlagalište očekivali smo smrad, ali se ništa nije osjetilo.
Uvođenje novog modela u Samoboru
U Samboru je situacija ipak nešto drukčija nego u spomenutim gradovima. Kod njih je u tijeku uvođenje novog sustava gospodarenja otpadom te je u travnju ove godine započeo probni projekt ugradnje otpadomjera na spremnike za miješani komunalni otpad u višestambenim zgradama.
- Svrha projekta je utvrđivanje stvarno odložene količine miješanog komunalnog otpada po korisniku. Otpadomjer je uređaj koji evidentira odlaganje otpada za svakog korisnika zasebno, a koristi se tako da svaki korisnik otključava pretinac putem dodijeljene mu kartice ili ključa. Osim ugradnje otpadomjera, u tijeku je i čipiranje spremnika za miješani komunalni otpad. Riječ je o postupku koji će omogućiti implementaciju novog sustava gospodarenja otpadom i naplatu fiksnog i varijabilnog dijela cijene javne usluge za korisnike koji ne koriste zajedničke spremnike s otpadomjerima – objašnjavaju iz Samobora.
Problemi u postojećem modelu većinom se odnose na fiksno ugovoreni broj odvoza u tjednu pa korisnici plaćaju fiksnu cijenu, bez obzira na stvarni broj pražnjenja spremnika, što će biti riješeno uvođenjem novog modela koji je, za sada, u probnoj fazi.
Cijena javne usluge se za vrijeme trajanja probnog projekta neće mijenjati i obračunava se prema volumenu spremnika i broju odvoza.
- Evidencija se vodi putem očitanja čipova na spremnicima ili kartice na otpadomjerima, no potpunu implementaciju sustava, kao i evidencije, planiramo u prvoj polovini sljedeće godine – tvrde.
Računi i do 300 kuna mjesečno
Dok smo obilazili grad nismo naišli na otpad na ulicama, pokraj kanti ili kontejnera, ali građani nisu pretjerano sretni trenutnom situacijom i nadaju se promjenama.
- Kod nas vam je još uvijek onaj stari sistem, ide po kvadraturi stambene površine i članu obitelji, tako nekako, moj račun bude 215 kuna mjesečno. Ja vjerujem kad uvedu novi sustav da će mi računi biti puno jeftiniji jer ja nemam toliko otpada koliko plaćam – objasnila nam je Nevenka Frkin.
Neki su upućeni u uvođenje novog sustava, a neki nisu čuli ni riječi o tome. Vlatka misli kako je ovaj sustav dobar.
- Komunalac ovdje dosta dobro radi, imamo određeno kada se što odvozi i stvarno se pridržavaju toga. Miješani i biootpad idu svaki tjedan, ostatak ide jednom mjesečno. Ja živim u kući, kuća je dosta velika i moj račun bude 230 kuna. Nisam čula za nikakav novi model, ali iskreno zvuči mi neizvedivo bilo što novo uvesti – objašnjava Vlatka.
Njen susjed Vlatko ima još veći račun, ali na to je navikao.
- Imam kuću oko 500 kvadrata i bude mi odvoz 280 kuna. Nas smo troje u kući i mi ne proizvedemo otpada za 280 kuna mjesečno, ali već smo naviknuli na tolike račune, vidjet ćemo što će biti od novog sustava, govori za kraj Samoborac Vlatko.
Silva Lamot je čula za uvođenje novog sustava, kaže da će on biti puno pravedniji - svatko će plaćati onoliko koliko miješanog opada proizvede. Ona je Zagrepčanka i kaže joj nije lako zbog situacije ondje.
- Duša me boli kad vidim kako izgledaju ulice u Zagrebu, sve je puno smeća. Meni je jasno da smo mi puno manje mjesto i da je za promjene potrebno vremena, sigurno će se riješiti u dogledno vrijeme, ali trenutno je katastrofa - prokomentirala nam je Silva za kraj. Slične stvari govorili su nam i drugi sugovornici, Dugo Selo, Ivanić Grad i Samobor svojom veličinom nisu ni približni Zagrebu i za uvođenje promjena trebat će puno više vremena, ali svi se slažu u jednom - otpadu nije mjesto na ulici.
