Ključni događaji dana
- Poljaci: Bjeloruski helikopteri upali su naš teritorij‘
- Pravni stručnjaci: Ruske snage koristile mučenje i seksualno zlostavljanje u pritvorima
- Ukrajina objavila rušenje preko deset bespilotnih letjelica nad Kijevom
- Rusija ponovno gađala ukrajinsku luku na Dunavu
20:35
U Mariupolju 'otrovano' 17 ruskih vojnika
Proukrajinski aktivisti otrovali su ruske časnike u okupiranom Mariupolju, prema riječima lokalnog dužnosnika.
Petro Andrjuščenko, savjetnik ukrajinskog gradonačelnika grada, rekao je da je 17 ruskih vojnika prebačeno u bolnicu u teškom stanju, a dvojica su preminula.
Vjeruje se da su trovanja nastala cijanidom i pesticidima skrivenima u hrani, a mogla bi biti djelo takozvane skupine Y proukrajinskog pokreta otpora u Mariupolju.
Andrjuščenko je dodao da su vojnici "masovno" otrovani u ruskoj vojnoj bazi u gradu, dok su u nedjelju slavili Dan ruske mornarice.
20:02
Zelenski: Ukrajina se nada mirovnom samitu ove jeseni
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu kako se nada da bi se ukrajinski "mirovni samit" mogao održati ove jeseni te da su ovotjedni razgovori u Saudijskoj Arabiji odskočna daska prema tom cilju.
Zelenski je poručio u govoru ukrajinskim diplomatima da će gotovo 40 zemalja biti zastupljeno na sastanku u Džedi 5. i 6. kolovoza.
"Radimo na tome da se (samit) održi ove jeseni", rekao je Zelenski u govoru koji je objavljen na službenoj mrežnoj stranici ukrajinskog predsjednika.
"Jesen je vrlo brzo, ali još ima vremena da se pripremimo za samit i uključimo većinu zemalja svijeta", dodao je.
Zelenski i njegov tim rade sa saveznicima na pronalaženju široke potpore za "mirovni samit" koji bi istaknuo načela za okončanje rata rata s Rusijom koja je pokrenula invaziju prije 18 mjeseci.
Samit bi se temeljio na planu od 10 točaka koji je Kijev objavio prošle jeseni, a koji je aktivno promiče Zelenski.
Njegova vizija mira podrazumijeva potpunu obnovu teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i potpuno povlačenje ruskih trupa, zaštitu hrane i energetske sigurnosti, nuklearnu sigurnost, oslobađanje svih zatvorenika itd.
Još uvijek nije dogovoreno mjesto održavanja samita.
Ukrajinski i zapadni dužnosnici rekli su da na samitu neće sudjelovati Rusija.
16:54
Iran planira izgraditi tvornice dronova u Rusiji i Bjelorusiji
Iran nastavlja s izgradnjom tvornica dronova u Bjelorusiji i Rusiji, izvijestio je Institut za proučavanje rata.
Na jučerašnjem sastanku u Teheranu s bjeloruskim ministrom obrane, načelnik glavnog stožera iranskih oružanih snaga pozvao je na veću suradnju obrambene industrije između dviju zemalja.
Vjeruje se da su dužnosnici obiju zemalja na sastanku također razgovarali o osnivanju tvornice bespilotnih letjelica Shahed kamikaze u Bjelorusiji kako bi se podržao ruski rat.
Ukrajina je u svibnju tvrdila da iranski inženjeri istražuju kako pretvoriti tvornice u bjeloruskom gradu Gomelu u pogone za proizvodnju dronova.
Mjesec dana kasnije, Bidenova administracija otkrila je da Iran pomaže Rusiji u izgradnji tvornice za proizvodnju dronova u gradu Jelabuga.
Takve tvornice omogućile bi Rusiji da brže nabavi iranske bespilotne letjelice bez potrebe da ih transportira preko Bliskog istoka. To bi također pružilo poticaj iranskom gospodarstvu, koje bilježi inflaciju od oko 47 posto.
Iran je potpisao dugoročne strateške sporazume i s Rusijom i s Bjelorusijom.
16:52
Sateliti snimili Wagnerove konvoje u Bjelorusiji
Grupa koja prati vojne aktivnosti u Bjelorusiji izvijestila je da su Wagnerovi konvoji od sredine prošlog mjeseca počeli koristiti vojna skladišta u Bjelorusiji.
Prateći satelitske snimke, bjeloruski projekt Hajun pratio je konvoje koji su putovali do sela Paplavi, oko 86 km istočno od Minska.
Također je uočena izgradnja u šest područja unutar starog objekta.
15:12
Putin razgovarao s Erdoganom. Malo je reći da je bilo napeto
Vojni analitičar Sean Bell iznio je napetu pozadinu telefonskog razgovora Vladimira Putina s turskim predsjednikom nešto ranije danas.
Navodno se poziv odnosio na ugovor o žitu u Crnom moru - u kojem je posredovala Turska i iz kojeg se Rusija povukla prošlog mjeseca - ali "mnogo toga je iza kulisa", kaže Bell.
Poziv je bio "zanimljiv" jer su odnosi između Rusije i Turske "u posljednje vrijeme prilično napeti".
Turska je blokirala put Švedske prema članstvu u NATO-u, ali je popustila posljednjih tjedana - odluka koja se nikako nije svidjela Vladimiru Putinu, koji ne želi širenje vojnog saveza.
Turska je također oslobodila ukrajinske zarobljenike koje je držala u ime Rusije.
Sada, kaže Bell, Turska "pojačava pritisak kako bi pokušala srediti ovaj dogovor sa žitom".
Bell je također bacio sumnju na planirani put ruskog predsjednika u Tursku, rekavši "pričekat ćemo da vidimo hoće li do toga zaista doći".
10:46
Rusija ponovno gađala ukrajinsku luku na Dunavu
Rusija je rano u srijedu napala ukrajinske luke za izvoz žitarica, uključujući onu na Dunavu koja se nalazi na granici s Rumunjskom, zbog čega su narasle cijene hrane.
Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je da je oštećen silos sa žitom u dunavskoj luci Izmailu, u regiji Odese.
„Ukrajinsko žito ima potencijal nahraniti milijune diljem svijeta”, priopćilo je ministarstvo na Twitteru.
Zasad nema informacija o žrtvama, objavio je guverner regije Oleh Kiper na Telegramu. On je objavio nekoliko fotografija koje pokazuju vatrogasce kako pokušavaju ugasiti požar u visokoj građevini smještenoj pored rijeke.
„Nažalost, ima štete”, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na Telegramu.
„Najznačajnija je na jugu zemlje. Ruski teroristi još su jednom napali luke, žito, svjetsku sigurnost hrane”.
Izvor iz te industrije potvrdio je da je Izmail bio glavna meta napada, a štetu je opisao „ozbiljnom”, prenosi Reuters.
Ured ukrajinskog državnog tužitelja objavio je fotografije istražitelja ratnih zločina ispred uništene zgrade te najmanje dva oštećena silosa iz kojeg ispada pšenica.
Ta luka, smještena s druge strane rijeke od Rumunjske, članice NATO saveza, služi kao glavni alternativni put za izvoz ukrajinskog žita otkad je Rusija obnovila svoju blokadu ukrajinskih crnomorskih luka sredinom srpnja.
Cijene pšenice na burzi u Chicagu skočile su 4 posto nakon napada, a trgovci strahuju od daljnjih napada na kapacitete Ukrajine za izvoz žita.
Rusija više od dva tjedna napada ukraijnsku lučku i poljoprivrednu infrastrukturu, nakon što je odbila produžiti sporazum koji je omogućavao izvoz žita.
Moskva traži bolje uvjete za svoj prehrambeni sektor i izvoznike gnojiva, već oslobođene međunarodnih financijskih sankcija.
„Rusija pokušava izbaciti Ukrajinu iz budućeg dogovora o žitu i, još važnije, strateški ukloniti našu zemlju sa svjetskog tržišta hrane”, rekao je Serhij Bratčuk, glasnogovornik ukrajinske dobrovoljne vojske na jugu.
Ukrajina je putem Dunava izvozila četvrtinu svog žita prije početka ruske invazije.
Nakon povlačenja iz dogovora o deblokadi crnomorskih luka ta je rijeka postala glavni pravac izvoza.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova dan ranije je objavilo da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru, putem Dunava. Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman boravio je u ponedjeljak u Kijevu, te je tada objavljeno da je postignut dogovor sa Zagrebom.
Ujedinjeni narodi upozorili su na moguću prehrambenu krizu i glad u najsiromašnijim dijelovima svijeta radi ruske odluke o ponovnoj blokadi.
Moskva je upozorila da će brodove koji putuju prema ukrajinskim lukama smatrati potencijalnim vojnim metama. Kijev se nada da će se brodovi ipak vratiti u njezine luke usprkos tome, no to se još ne događa.
Rezultat je da je ukrajinski izvoz žitarica u srpnju pao 40 posto u odnosu na mjesec ranije.
08:16
Poljska: 'Bjeloruski helikopteri povrijedili su naš zračni prostor'
Poljsko ministarstvo obrane poručilo je u utorak da su dva bjeloruska helikoptera ušla u zračni prostor Poljske tijekom izvođenja vježbi pokraj bjelorusko-poljske granice, piše Sky News. Bjelorusija je ranije obavijestila Poljsku da će provoditi vježbe.
- Prelazak granice dogodio pokraj mjesta Bialowieza na vrlo niskim visinama, zbog čega je helikoptere bilo teško otkriti radarima,
Mještani su pak ispričali da su vidjeli dva helikoptera kako lete pokraj sela Grudki, koje se nalazi nekoliko stotina metara od Bialowieza.
- Preletjeli su iznad kuća, na visini od oko 200 do 300 metara, rekli su neki, dok su drugi svjedoci pričali kako su helikopteri u jednom trenutku letjeli samo nekoliko desetaka metara iznad tla.
Reakcija iz Varšave na ovaj incident bila je promptna - Ministarstvo obrane poručilo je da na granicu šalju nove trupe, i to nakon što je već prošlog tjedna došlo oko 1000 dodatnih vojnika zbog obuke bjeloruskih trupa od strane pripadnika Wagnera.
07:02
Iran planira izgraditi tvornice dronova u Rusiji i Bjelorusiji
Iran nastavlja s izgradnjom tvornica dronova u Bjelorusiji i Rusiji, izvijestio je Institut za proučavanje rata u svom dnevnom izvješću.
Na jučerašnjem sastanku u Teheranu s bjeloruskim ministrom obrane, načelnik glavnog stožera iranskih oružanih snaga pozvao je na veću suradnju obrambene industrije između dviju zemalja.
Vjeruje se da su dužnosnici obiju zemalja na sastanku također razgovarali o osnivanju tvornice bespilotnih letjelica Shahed kamikaze u Bjelorusiji za podršku ruskom ratu..
Ukrajina je u svibnju tvrdila da iranski inženjeri istražuju kako pretvoriti tvornice u bjeloruskom gradu Gomelu u pogone za proizvodnju dronova.
Mjesec dana kasnije, Bidenova administracija otkrila je da Iran pomaže Rusiji u izgradnji tvornice za proizvodnju dronova u gradu Yelabuga.
Takve tvornice omogućile bi Rusiji da brže nabavi iranske bespilotne letjelice bez potrebe da ih transportira preko Bliskog istoka. To bi također pružilo poticaj iranskom gospodarstvu, koje bilježi inflaciju od oko 47 posto.
Iran je potpisao dugoročne strateške sporazume i s Rusijom i s Bjelorusijom.
07:00
Ukrajinski kamioni danima čekaju da iskrcaju žito u lukama na Dunavu
Anton Mojsejev sjedi već treći dan u kabini svog kamiona, parkiranog kraj kafića uz cestu u južnoj ukrajinskoj regiji Odesi. Zbog uskog grla ne može iskrcati žitarice namijenjene prijevozu Dunavom.
Čeka zajedno sa stotinama drugih vozača kamiona koji prevoze žito u dunavsku riječnu luku Izmail, koji je sada glavna izvozna ruta.
"Ne znam koliko će to još trajati", rekao je 41-godišnji vozač koji treba isporučiti pšenicu iz Kirovograda u središtu Ukrajine.
Ranije je Ukrajina izvozila žitarice preko Crnog mora iz velikih luka i na velikim brodovima, ali je sporazum o sigurnom prolazu propao nakon što se Moskva iz njega odlučila povući 17. srpnja.
Rusija je tada počela bombardirati lučku infrastrukturu na Crnom moru.
Goleme količine žita zbog toga su preusmjerene u male luke u delti Dunava, uz granicu s Rumunjskom.
"Zato svi dolaze ovamo. Praktično iz cijele Ukrajine", rekao je 36-ogodišnji vozač kamiona Serhij Grecik koji je stigao iz središnje oblasti Vinicje.
Ranije male i gotovo beznačajne luke, Reni i Izmail postale su ključne za globalnu opskrbu i pokušavaju se nositi s golemim količinama žitarica koje stalno stižu.
"Luke Reni i Izmail ne mogu ovo podnijeti jer su kap u moru" u usporedbi s crnomorskim lukama, rekao je Mojsejev.
"Ima puno žita, ali ne možemo ga izvesti".
Kao dodatni problem, Rusija je napala Reni dronovima 24. srpnja, pa je trenutno nejasno je li ta luka još u funkciji.
Glasnogovornica vojske Natalija Gumenjuk rekla je u srijedu da je "šteta značajna, ali nije u potpunosti zaustavila (funkcioniranje)".
Svi vozači kamiona s kojima je agencija France presse razgovarala išli su u Izmail.
"Ljudi u Reniju kažu da nas tamo još neće prihvatiti", rekao je Grecik.
"Stvari su se pogoršale otkad je Reni bombardiran", kazao je Mojsejev. "Jedan napad i sve staje, opet sjedimo i čekamo".
U samom Izmailu, najmanje četiri teretna broda usidrena su u luci ili blizu nje. Kamioni čekaju, ali dizalice ne rade.
Vozači kamiona krive kišovito vrijeme jer Izmail nema objekte za utovar žita pod zaklonom.
Čini se da je mali grad, s prijeratnim stanovništvom od oko 70.000 ljudi, imao koristi od procvata s prijevozom žitarica.
Na glavnoj aveniji vijore se ukrajinske zastave, a asfalt i pločnici izgledaju novo i održavano. Tu su bili brojni restorani i kafići te jahtaški klub u izgradnji.
Dugi redovi kamiona parkirani su uz rub cesta i na asfaltiranim područjima u poljima, čekajući svoj red za istovar.
Mnogi nisu označeni, ali neki imaju nazive prijevozničkih tvrtki iz Poljske, Francuske, Njemačke i Češke, ali i ukrajinske tablice.
Vozač Igor Skripnik (47) rekao je da čeka osam dana.
"Naš brod još nije ušao u luku. Nije jasno zašto", rekao je, sugerirajući da i brodovi a ne samo kamioni čekaju u redu.
"Vozači kamiona daju otkaz, ne žele tako raditi", naglasio je.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u utorak da će izvoziti žitarice preko hrvatskih luka na Jadranskom moru, te da će se žito u Hrvatsku dopremiti Dunavom, a potom željeznicom do jadranske obale.
Korištenjem tog transportnog puta Ukrajina želi zaobići blokadu Rusije u Crnom moru, nakon što je Moskva sredinom srpnja otkazala ugovor o izvozu žitarica koji su dogovorili Ujedinjeni narodi i Turska.
05:24
Sovjetski simboli uklonjeni s golemog kipa Domovine u Kijevu
Sovjetski državni grb uklonjen je sa spomenika Domovini koji se uzdiže nad ukrajinskom prijestolnicom Kijevom
Snimke pokazuju kako radnici u utorak izrezuju srp i čekić iz štita koji drži ženska figura, simbol Domovine, prenosi BBC. Njih će zamijeniti grb s trozubcem, državnim simbolom Ukrajine, koji simbolizira stara slavenska plemena koja su nekad živjela na području te zemlje.
Radovi bi trebali biti dovršeni do 32. obljetnice ukrajinske Deklaracije o neovisnosti 24. kolovoza.
Figura koja drži štit i mač visoka je 62 metra, što je čini najvišom statuom u Europi i gotovo 16 metara je viša od Kipa slobode u New Yorku. Cijeli spomenik, kada se uračuna i baza, visok je 102 metra i težak gotovo 500 tona.
Godine 1981., još u sovjetsko vrijeme, muzejski kompleks s kipom svečano je otvoren povodom Dana pobjede nad Hitlerovom Njemačkom.
U anketi provedenoj prošle godine u vrijeme sveobuhvatne ruske invazije, jasna većina Ukrajinaca glasala je za uklanjanje sovjetske simbolike s kijevske znamenitosti.
05:24
Pravni stručnjaci: Ruske snage koristile mučenje i seksualno zlostavljanje u pritvoru
Veliki broj zatvorenika držanih u improviziranim pritvorskim centrima pod ruskom okupacijom u južnoj Ukrajini bili su mučeni i seksualno zlostavljani, navodi u srijedu tim međunarodnih stručnjaka u sažetku svojih najnovijih otkrića.
Mobilni pravni tim, koji je osnovala međunarodna humanitarna pravna tvrtka Global Rights Compliance, surađivao je s ukrajinskim tužiteljima za ratne zločine u regiji Herson otkako je vraćena u studenome, nakon više od osam mjeseci pod kontrolom Rusije.
Ukrajinske vlasti razmatraju više od 97.000 izvješća o ratnim zločinima i podigle su optužnice protiv 220 osumnjičenih pred domaćim sudovima. Visokopozicioniranim počiniteljima moglo bi se suditi na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu, koji je već tražio uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kremlj je dosljedno poricao optužbe o ratnim zločinima u Ukrajini koje su počinile snage koje sudjeluju u "specijalnoj vojnoj operaciji" za koju ruske vlasti navode da je pokrenuta kako bi "denacificirala" susjeda i zaštitila Rusiju.
Posljednje izvješće Mobilnog pravnog tima, kojeg su financirali Britanija, Europska unija i Sjedinjene Države, analiziralo je 320 slučajeva i iskaze svjedoka na 35 lokacija u regiji Herson.
Od pregledanih iskaza žrtava, "43 posto je eksplicitno spomenulo praksu mučenja u pritvorskim centrima, navodeći seksualno nasilje kao uobičajenu taktiku koju su im nametnuli ruski čuvari", stoji u priopćenju.
U lipnju su ukrajinski tužitelji pokrenuli svoj prvi slučaj zbog navodne deportacije desetaka siročadi iz Hersona, optužujući ruskog političara i dvojicu osumnjičenih ukrajinskih suradnika za ratne zločine. Nisu komentirali najnovija otkrića o mučenju.
Mučenje vodom, batinanje
Reuters je u siječnju izvijestio o razmjerima navodnog mučenja u Hersonu. Ukrajinske vlasti su tada rekle da je oko 200 ljudi navodno bilo nezakonito zatočeno. Preživjeli su rekli Reutersu o taktici mučenja, uključujući elektrošokove i gušenje vodom uz simuliranje utapanja.
U to vrijeme Kremlj i rusko ministarstvo obrane nisu odgovorili na Reutersova pitanja, uključujući pitanja o navodnom mučenju i nezakonitim pritvaranjima.
"Pravi razmjeri ruskih ratnih zločina ostaju nepoznati", rekla je Anna Mikitenko, viša pravna savjetnica u Global Rights Compliance, o najnovijim nalazima o mučenju.
"Ali ono što sa sigurnošću možemo reći jest da će psihološke posljedice ovih okrutnih zločina nad ukrajinskim narodom biti urezane u njihovom umu godinama koje dolaze."
Najmanje 36 žrtava s kojima su razgovarali tužitelji spomenulo je korištenje elektrošokova tijekom ispitivanja, često genitalnog strujnog udara, kao i prijetnje genitalnim sakaćenjem. Jedna je žrtva bila prisiljena svjedočiti silovanju druge zatočenice, navodi se u izvješću.
Najčešće su mučenju podvrgavani pripadnici vojnog osoblja, utvrdio je pravni tim istražitelja, ali i pripadnici policije, volonteri, aktivisti, vođe zajednice, medicinski radnici i učitelji. Tehnike mučenja koje su se najčešće koristile bile su gušenje vodom uz simuliranje utapanja, teška premlaćivanja i prijetnje silovanjem, pokazalo je istraživanje.
Sve u svemu, dokazi iz oslobođenih pritvorskih centara "sugeriraju da Putinov plan za istrebljenje ukrajinskog identiteta uključuje niz zločina koji asociraju na genocid", rekao je britanski odvjetnik Wayne Jordash, koji je bio na čelu tima.