Ključni događaji dana:
- Ukrajinske protuzračne snage uzvratile su paljbom na napade ruskih bespilotnih letjelica
- Ruske snage nisu ostvarile nikakav napredak duž prve linije. Umjesto toga, minirale su područje koje kontroliraju
20:49
Muškarac osuđen na godinu i pol zatvora zbog poruka potpore Ukrajini
Muškarac koji je ispisivao poruke protiv ruske ofenzive u Ukrajini osuđen je u četvrtak na godinu i pol zatvora, što je novi primjer progona kojemu su izložene tisuće Rusa.
Sud u okolici Sankt Peterburga, na sjeverozapadu, osudio je poduzetnika Dmitrija Skurihina zbog opetovanog "narušavanja ugleda" ruske vojske.
Njegov odvjetnik Dmitrij Gerasimov rekao je za AFP da je njegov branjenik bio "neslomljiv" i "veoma hrabar", unatoč osudi. "Nije mislio da će ga zatvoriti", dodao je, najavivši žalbu.
Prva kaznena istraga protiv tog 48-godišnjaka počela je u rujnu 2022. zbog toga što je na pročelju svoje trgovine ispisao poruke protiv ofenzive u Ukrajini, objavile su ruske nevladine organizacije OVD-Info i Memorijal, dvije organizacije za ljudska prava, i same žrtve progona u Rusiji.
U veljači 2023. protiv njega je pokrenuta druga istraga zbog toga što je držao plakat s tekstom "Ukrajino, oprosti nam!"
Nakon toga je pritvoren, a zatim je premješten u kućni pritvor.
Skurihin je na Telegramu objavio i video snimku na kojoj prosvjeduje protiv sukoba i protiv Vladimira Putina.
Otac pet kćeri je "sustavno i beskompromisno niz godina zauzimao stajalište protiv rata, zbog čega je bio izložen pritiscima i progonu", navodi Memorijal, koji Dmitrija Skurihina smatra "političkim zatvorenikom".
Prije toga se usprotivio ruskom pripojenju ukrajinskog poluotoka Krima 2014. i izrazio solidarnost s oporbenim čelnikom Aleksejem Navaljnim, zbog čega je imao problema s mjesnim vlastima i s policijom.
Rusija je već godinama sučeljena s represivnim valom, ali je on poprimio veće razmjere s početkom ofenzive u Ukrajini u veljači 2022. Gotovo svi ugledniji predstavnici oporbe su zatvoreni ili su natjerani na odlazak iz zemlje.
I tisuće običnih građana trpe progon zbog osude sukoba.
Kako navodi OVD-Info, u Rusiji se trenutno vodi kazneni postupak protiv više od 600 ljudi zbog njihova protivljenja ofenzivi u Ukrajini.
20:48
Rusija od početka godine unovačila 230.000 vojnika
Više od 230.000 vojnika je unovačeno u rusku vojsku od početka godine, rekao je u četvrtak bivši predsjednik Dmitrij Medvjedev, dok traje osamnaesti mjesec ruske ofenzive u Ukrajini.
"Od 1. siječnja do 3. kolovoza (...) više od 231.000 ljudi je primljeno po ugovoru", rekao je Medvjedev tijekom sastanka koji je prenosila televizija.
Bivši ruski predsjednik, koji trenutno obnaša dužnost zamjenika tajnika ruskog Vijeća sigurnosti, u svibnju je izvijestio da je vojska tada unovačila 120.000 ljudi.
"Zadaća je i ubuduće učiniti služenje po ugovoru što privlačnijim" jer ruskoj vojsci trebaju novaci za vođenje ofenzive u Ukrajini.
Nije rekao koliko će dugo trajati obuka novaka prije ulaska u postrojbe na bojišnici koje od početka lipnja pokušavaju zaustaviti ukrajinsku protuofenzivu na jugu i na istoku Ukrajine.
Kampanja novačenja se provodi putem društvenih mreža i oglasa na ulicama kojima se promiče služenje u vojsci i obećavaju iznimno primamljivi uvjeti za buduće vojnike.
Uz plaću i socijalna prava, novaci "tijekom vojne službe" zadržavaju svoje civilne poslove, a eventualni krediti im se zamrzavaju, rekao je Medvjedev.
U rujnu 2022. ruske vlasti su zbog gubitaka na bojišnici morale posegnuti za djelomičnom mobilizacijom pričuvnog sastava, pri čemu je mobilizirano najmanje 300.000 ljudi, a desetci tisuća su pobjegli u inozemstvo.
Krajem prosinca 2022. ruski ministar obrane Sergej Šojgu ocijenio je "nužnim" da se broj ruskih vojnika poveća na 1,5 milijuna - od kojih "695.000 po ugovoru" - što je više od 1,15 milijuna koliko je u kolovozu zacrtao Vladimir Putin.
20:46
Ruski zapovjednik na televiziji otkrio brojke o stradalima, snimka je promptno povučena
Ruski zapovjednik Mihail Teplinski na snimci koju je objavila televizijska kuća Zvezda ruskog ministarstva obrane ustvrdio je kako je najmanje 8500 pripadnika moskovskih Zračno-desantnih snaga ranjeno od početka rata.
Pritom je suborcima čestitao Dan padobranaca, 93 godine od osnutka korpusa.
"Više od 5000 ranjenih padobranaca vratilo se na frontu nakon liječenja, a više od 3500 naših ranjenika odbilo je napustiti bojišnicu", rekao je Teplinski.
Nije komentirao koliko je pripadnika Zračno-desantnih snaga poginulo.
Snimka je u roku od nekoliko sati bez objašnjenja uklonjena i sa Zvezdinog sajta i s Telegram kanala.
Neovisna istraživačka novinska kuća Agentstvo sugerirala je da je snimka uklonjena jer "otkriva informacije koje Ministarstvo obrane nije željelo objaviti".
14:10
Moskva stavila Norvešku na popis 'neprijateljskih' zemalja
Rusija je dodala Norvešku na popis stranih država koje su "neprijateljski" djelovale protiv ruskih diplomatskih misija, izvijestile su novinske agencije u četvrtak.
Zemlje na tom popisu imaju ograničen broj lokalnog osoblja koje mogu zaposliti u diplomatskim predstavništvima u Rusiji, a Norveška je ograničena na njih 27, objavila je državna novinska agencija RIA.
Norveška je protjerala 15 ruskih diplomata zbog navodne špijunaže u travnju, a Rusija je odgovorila protjerivanjem 10 norveških diplomata.
Oslo poručuje kako nema argumenata za tvrdnju da se Norveška neprijateljski ponaša prema Rusiji s kojom dijeli granicu na Arktiku.
"Današnja situacija rezultat je ruskog rata protiv Ukrajine. Rusija može sama odlučiti prekinuti rat", rekla je norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt za Reuters.
"Kao susjedne zemlje, obje imamo interes za funkcioniranje diplomatskih odnosa i komunikacijskih kanala, posebice u teškim vremenima", dodala je.
Glasnogovornik norveškog ministarstva vanjskih poslova odvojeno je izjavio kako Norveška još nije primila službenu obavijest iz Moskve i odbio je komentirati bilo kakve konkretne posljedice ruske odluke.
14:06
Varšava upozorava da borci Wagnera nastoje uzdrmati istočno krilo NATO-a
Borci ruske plaćeničke skupine Wagner premještaju se bliže istočnom krilu NATO-a kako bi destabilizirali vojni savez, rekao je u četvrtak poljski premijer Mateusz Morawiecki.
Wagnerovi vojnici počeli su se obučavati s bjeloruskom vojskom, zbog čega je Poljska odlučila rasporediti preko 1000 vojnika bliže granici.
Varšava je u utorak također optužila Bjelorusiju za kršenje poljskog zračnog prostora upadom vojnih helikoptera.
"Moramo biti svjesni da će provokacija biti sve više. Skupina Wagner je vrlo opasna i premješta se na istočno krilo u cilju destabilizacije", rekao je Morawiecki nakon susreta s litavskim predsjednikom Gitanasom Nausedaom u istočnoj Poljskoj.
Morawiecki i Nauseda su se sastali u koridoru Suwalki, rijetko nasljenom ali strateški važnom području poljskog teritorija između Bjelorusije i ruske enklave Kalinjingrad, koje spaja baltičke države s ostalim članicama NATO-a.
Radi se o pojasu kopna od 100-tinjak kilometara koji se proteže granicom između Poljske i Litve.
Nauseda je rekao da bi broj boraca Wagnera u Bjelorusiji mogao biti veći od 4000.
Prema njegovim riječima, ukoliko se situacija zakomplicira moglo bi doći do zatvaranja granice s Bjelorusijom.
"To bi se učinilo u koordinaciji s Poljskom, Litvom i Latvijom", dodao je.
Bjelorusija je dozvolila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu korištenje svog teritorija za invaziju na Ukrajinu, ali njezini vojnici ne sudjeluju u ratu koji traje od veljače 2022.
07:12
Josep Borrell: "Rusija koristi hranu kao oružje"
Europska je unija upozorila zemlje u razvoju da im Rusija jeftino žito nudi kako bi stvorila "nove ovisnosti" te pogoršala "ekonomsku ranjivost" i "globalnu prehrambenu nesigurnost", javlja The Guardian.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell poslao je zemljama u razvoj dopis kojim ih je potaknuo da se udruže i od Moskve zatraže ponovno uspostavljanje crnomorskog žitnog koridora koji bi Ukrajini omogućio da neometano izvozi svoje žito. Uz to, rekao im je da od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatraže da prestane napadati ukrajinsku poljoprivrednu infrastrukturu.
"Rusija pristupa ranjivim zemljama i nudi im rješenje za problem koji je sama stvorila", rekao je Borrell. "To je cinična politika i korištenje hrane kao oružja", dodao je Unijin šef za vanjsku politiku.
06:23
Rusi ne napreduju, obrambene su položaje jako dobro utvrdili
Ruske snage nisu ostvarile nikakav napredak duž prve linije. Umjesto toga, minirale su područje koje kontroliraju i jako su dobro utvrdile svoje pozicije. Ukrajincima ta činjenica otežava napredovanje prema istoku i jugu, piše Reuters.
Rusi tvrde da su u Donjeckoj oblasti odbili 12 ukrajinskih napada. Ruske su snage fokusirale na zračne napade na infrastrukturu koju Ukrajina koristi za izvoz žita. Zato su se na udaru našli pogoni u luci Izmail na Dunavu. Ministarstvo obrane Ruske Federacije reklo je i da su ruski vojnici uništili ukrajinsko bespilotno plovilo koje je pokušalo napasti ruski ratni broj koji je u Crnom moru pratio civilni.
Ukrajina je u lipnju krenula prema Azovskom moru kako bi uništila kopneni most koji polutotok krim spaja s Rusijom. Uz to, Kijev je rekao da su ukrajinske snage zauzele nekoliko punktova kod Bahmuta.
05:16
Novi napadi ruskih dronova na Kijev i okolicu
Ukrajinske protuzračne snage uzvratile su paljbom na napade ruskih bespilotnih letjelica tijekom trosatne zračne uzbune u Kijevu i okolici u četvrtak rano ujutro, priopćila je ukrajinska vojska, a prenosi Reuters.
Reuters navodi da se u Kijevu i okolici čulo nekoliko eksplozija, ali da se zasad ne zna je li bilo žrtava.
U jednom se izvješću vojske navodi da su mete u zraku oborene, ali nisu navedeni detalji.
Kijevske vojne vlasti ukinule su uzbunu nešto poslije četiri sata ujutro po tamošnjem vremenu. Uzbune su također ukinute i u većini drugih područja zemlje.
Prema izjavama ukrajinskih dužnosnika vezano uz posljednje dane rata, ruske snage nisu napredovale duž prve crte bojišnice, ali su ukopane u teško miniranim područjima koja kontroliraju, što ukrajinskim trupama otežava kretanje na istok i jug.
Velik dio ruske vojne aktivnosti usmjeren je na zračne napade koji su, primjerice, oštetili infrastrukturu u ukrajinskoj luci Izmail.
Inače, ukrajinske snage pokrenule su masovne napade u lipnju s ciljem da ponovno zauzmu okupirana područja i vrše pritisak prema jugu, prema Azovskom moru, odnosno s ciljem da presjeku kopneni most između okupirane istočne Ukrajine i poluotoka Krima.