Prema prognozama Hrvatskih voda četiri hrvatska grada naći će na udaru velikih vodnih valova, kojima će ih pogoditi rijeke Sava, Kupa i Una u narednim danima s vrhuncem u srijedu. Očekuju se vrlo visoki vodostaji rijeke Kupe na karlovačkom, petrinjskom i sisačkom području te osobito rijeke Une na kostajničkom području. Maksimalni vodostaji rijeke Kupe u Karlovcu i Une u Kostajnici očekuju se tijekom srijede 17. svibnja na razini sličnoj kao u prosincu 2022. - upozoravaju u Hrvatskim vodama. U srijedu se također i iz pravca Slovenije očekuje formiranje velikog vodnog vala rijeke Save.
Ovo je osam kritičnih točaka u Hrvatskoj gdje se najčešće događaju poplave rijeka ili bujične poplave.
1. Hrvatska Kostajnica, Una
Točno pet mjeseci prošlo je od poplave u Hrvatskoj Kostajnici, a rijeka Una opet prijeti izlijevanjem iz korita. I ovoga puta razlog je velika količina oborina koja je pala u maloj jedinici vremena, pa se uslijed oborinskih voda značajno podigao vodostaj. U ovom su trenutku aktivne izvanredne mjere obrane od poplava. Nažalost, rijeka prijeti domaćinstvima koja su i ranije bila poplavljena. Očekuje se da bi voda do prvih kuća mogla doći u noćnim satima.
Hrvatska Kostajnica nema trajni sustav obrane od poplava, već improvizirane barijere i nasipe koji su ostali na lokacijama od prethodnih poplava, a koji se sada ojačavaju. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti planiraju se ulaganja u sustav obrane od poplava na području Hrvatske Kostajnice, Starog Pračna, Topuskog, Stare Drenčine i Uštice.
Do 300 pripadnika Hrvatske vojske pružit će pomoć u provedbi mjera obrane od poplava u Sisačko-moslavačkoj županiji, na području Hrvatske Kostajnice i Nove Drenčine od 15. svibnja 2023. godine. Pripadnici Hrvatske vojske angažiraju se na zahtjev Ravnateljstva civilne zaštite i u skladu s odlukom ministra obrane Marija Banožića, javili su iz MORH-a.
2. Sisak-Petrinja, Kupa
Sisak i Petrinja, nažalost, imaju dugu tradiciju obrane od poplava, koju u većini slučajeva uzrokuju jake kiše i vodeni val koji im Kupom pristiže uzvodno, nakon što rijeka primi vodu svojih pritoka s karlovačkog područja, Dobre i Korane, u koje se malo prije ulijeva i Mrežnica. Razmjeri izlijevanja ovise o vodostaju Save: ako je nizak i može primiti veće količine Kupe može doći samo do lokalnih izlijevanja, ne i većih poplava. Voda prijeti Letovaniću, Starom Brodu i Žažini i da ta mjesta budu odsječena od svijeta. Visoki vodostaji rijeka stvaraju zaobalne vode te se pune kanali i rječice pritoke.
Radila se sanacija nasipa uz Kupu u Sisačko-moslavačkoj županiji nastalih tijekom velikog potresa na tom području, na području Petrinje ona su nastala na tri lokacije sustava obrane od poplava u dužini od osam kilometara, dok je na području cijele županija bilo otvoreno 15 gradilišta na kojima su se izvodili radovi u vrijednosti od oko 30 milijuna eura. Ti su radovi mahom pred samim završetkom ili su okončani.
3. Karlovac, Kupa
Poplave su elementarne nepogode s kojima se Karlovac najviše susretao u svojoj povijesti, a zbog klimatskih promjena one su došle do izražaja posljednjih godina. Od 2014. godine na području grada proglašeno ih je čak 18, ako izuzmemo potres, sve ostale bile su vezane uz vodu - izlijevanje rijeka iz korita, odnosno snažna nevremena praćena bujicama, kišom i tučom. U naseljima Mostanje, Logorište i Mala Švarča neki su objekti u tom razdoblju bili poplavljeni čak i do šest puta. No, gradnjom sustava obrane od poplava, koji je u tijeku, ta naselja više neće biti poplavljena, a Karlovac se nakon završetka radova više neće naći na ovakvim crnim listama.
Da bi bio potpuno siguran od svoje četiri rijeke, Karlovcu treba 34 kilometra nasipa i armiranobetonskih zidova ukupne vrijednosti malo manje od 100 milijuna eura, od čega je 11 km realizirano, a u tijeku je gradnja 12 km uz Kupu nizvodno od Karlovca. U ovom trenutku Karlovcu su ostale samo još dvije kritične točke - Brodarci, naselje uzvodno od Karlovca, koje je poplavljeno prošle godine, a u međuvremenu je zaštićeno barijerama, te sela uz Kupu nizvodno od Karlovca, gdje se može očekivati plavljenje prometnica.
4. Obrovac, Zrmanja
Rijeka Zrmanja u dužini od 69 kilometara jedan je od većih vodotoka dalmatinskog sliva. Njezina najveća pritoka je rijeka Krupa, u koju se pak ulijevaju rijeke Krnjeza, Dobarnica, Obrovača i Ljubičić. U Krupu se ulijeva i veliki sliv bujičnih voda s južnih padina Velebita. Na ovom slivnom području evidentirano je oko 118 raznih bujica, a dužina vodotoka zajedno s vododerinama je 967,1 kilometar. Ti bujični tokovi ne bi stvarali značajnije probleme da obalno područje kojim protječu nije posljednjih desetljeća izloženo intenzivnoj "divljoj" i neplanskoj gradnji stambenih i turističkih objekata. Uslijed te gradnje korita bujičnih tokova su maksimalno sužena i nedostupna, neadekvatno natkrita, a često i zatrpana i pretvorena u prometnice.
Zrmanja prolazi kroz grad Obrovac, a uslijed velikih padalina dolazi do izlijevanja rijeke na području samog centra grada, uz lijevu obalu. Obrana od poplave organizirana je na dijelovima toka koji protječu kroz Žegarsko polje, te u Obrovcu.
U Žegarskom polju sagrađen je nasip dugačak 2,6 km, a u Obrovcu je izgrađen obrambeni zid na visini od 2,30 metara i dužini od 1200 metara. No i dalje je nezaštićena desna obala rijeke te uslijed velikog vodenog vala dolazi do velikih poplava usred grada. Dugoročno je potrebno produbljenje korita rijeke Zrmanje, odnosno odmuljivanje dna i eventualno vađenje pijeska, kao i postavljanje obrambenog zida na desnoj obali u blizini zgrade Gradskog poglavarstva grada Obrovca. Prema stručnim rješenjima, za trajno sprečavanje plavljenja potrebno je podići postojeću šetnicu ili sagraditi obalni zid visine oko 50 cm i dužine 80 metara.
5. Gorski kotar, Kupa
Poplave u Gorskom kotaru isključivo se vežu uz izlijevanje Kupe, koja potom odsijeca sela uz slovensku granicu. To se nužno događalo u kombinaciji više faktora - naglog topljenja snijega, obilnih padalina i od ranije natopljenog tla. Prošle godine u rujnu, međutim, za snažan rast vodostaja i izlijevanja vode iz korita bio je dovoljan samo jedan faktor - ekstremne količine padalina.
U ovom trenutku ne postoji ni plan niti način kako se oduprijeti sličnom scenariju, ali se radi na tome da se šteta ublaži - izradom operativnog plana zaštite. To uključuje da se domaćinstva opskrbe vrećama pijeska za obranu od poplava, uređivanje alternativnih prometnih pravaca kroz šume, odnosno nepotopive dijelove mjesta kako ne bi dolazilo do odsijecanja, te bi se osigurala nesmetana opskrba namirnicama i lijekovima, opskrbu vatrogasnih jedinica čamcima, osiguravanje helikopterske pomoći u slučaju potrebe. Jedan od problema je i što samo Delnice u čitavom Gorskom kotaru imaju javnu vatrogasnu postrojbu, dok sva ostala mjesta imaju DVD-ove te su oni u sličnim kriznim situacijama njihove jedine operativne snage na terenu.
6. Gospić, Novčica i Lika
Problemi s poplavama na širem gospićkom području u uskoj su vezi s ekstremnim padalinama i topljenjem zadnjih snjegova s vrhova Velebita, što se upravo događa ovih dana. Redovito se dižu vodostaji Novčice, Like i Bogdanice, kao i bujičnih potoka Bakovačkog potoka i Tisovca. U Kaniži, naselju najbližem centru Gospića, prije petnaestak godina netko je podigao visinu ustave kod Murkovića mlinice na Novčici za oko metar, što je prouzročilo propuštanje manje količine vode, odnosno plavljenje obala uz rijeku. Dosad nije uspostavljen funkcionalni sustav obrane od poplava od hirovitih ličkih rijeka pa stanovništvo ovisi o vatrogasnim mjerama neposredno prije izlijevanja rijeka iz korita. U većini slučajeva uglavnom se radi o izlijevanjima vode na prometnice te plavljenju podruma, ima i poplavljenih kuća i gospodarskih objekata, ali u puno manjem broju.
7. Pleternica i Požega, bujice s Požeške gore
Pleternicu je 2014. godine pogodila poplava katastrofalnih razmjera, a unazad dvije godine Požega i njezina prigradska naselja bili su u velikim problemima zbog bujičnih poplava koje su nastajale uslijed velikih količina oborina koje su se s Požeške gore slijevale prema naseljima. Stoga u ovom kraju i ovih dana sa strepnjom gledaju vremensku prognozu i najave novih velikih oborina.
- Najavljuju se prilično velike oborine i zato ćemo staviti u pripravnost sva komunalna poduzeća. Što se tiče Pleternice, nakon poplave 2014. godine sagrađen je nasip uz Orljavu i vjerujem da će on spriječiti eventualnu katastrofu kakvu smo tada imali, pa nam najveći izazov ostaju bujične poplave, jer tu nema uspješnog recepta ako padne velika količina oborina. Tada bi se moglo ponoviti i ono od prije dvije godine, no moramo vjerovati da se to ipak neće dogoditi - rekla nam je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije. Dodala je da je u tijeku izrada projektno-tehničke dokumentacija za retencije koje bi trebale zaustaviti bujice s Požeške gore.
- To je u visokoj fazi predlokacijske dozvole, Vlada je osigurala sredstva i ide u dobrom smjeru, ali dok se to ne riješi, veliki su izazovi pred nama. No, konačno rješenje za poplave u slivu Orljave je akumulacija Kamenska. Trenutačno znamo da su Hrvatske vode ugovorile doradu studije utjecaja na okoliš, pa nam slijedi procedura prevladavajućeg javnog interesa. Bez toga nema rješenja za zaštitu od štetnog djelovanja voda na našem području - rekla je Antonija Jozić.
8. Čačinci, Orahovica i Pitomača, bujice
Sada već poznata ‘‘čačinačka rupa‘‘ bila je poplavljena i 2013. i 2016. godine, a sve se ponovilo i prošloga tjedna. Lokalna, općinska i županijska vlast tvrde da je ključni problem u 80 metara udaljenom preuskom propustu ispod željezničke pruge koji ne može primiti veliku količinu oborina koja padne u kratkom vremenskom roku. To je, kažu, prouzročilo i prošlotjedno plavljenje zgrade vrtića i nogometnog kluba. Hrvatske vode za to nemaju rješenje jer nije riječ o njihovu objektu, pa to moraju riješiti Hrvatske željeznice. Stoga u Čačincima ne spavaju mirno uoči najava novih kiša.
Jedna od kritičnih točaka već godinama je i mjesto Križnica u općini Pitomača, u biti naseljeni otok na drugoj strani Drave, bliže mađarskoj granici, koje uslijed porasta vodostaja Drave često bude odsječeno. U Hrvatskim vodama ovih dana najviše problema očekuju u istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na malom slivu Karašica - Vučica te su u tijeku pripreme za obranu naselja u tom dijelu. Trajno rješenje u tim krajevima, gdje je velika opasnost bujičnih poplava koje se slijevaju niz Papuk i Krndiju, su akumulacije i retencije.
- Unazad 5-6 godina pripremamo se s programom od 70-ak akumulacija i retencija, jer drugog odgovora na klimatske promjene u tim malim slivovima nemamo. Vodni val možemo prihvatiti samo u akumulacijama s nekoliko stotina tisuća kubika. Unazad tri godine sagradili smo akumulacije Kešinci i Švajcerija, a u pripremi su Seona, Gornja Motičina, Lapovac 1, Marijanac... Čitav niz akumulacija kojima bismo ovakve hidrološke ekstreme prihvatili - rekao je Željko Kovačević, direktor Hrvatskih voda u Osijeku.