ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović namjeravao je posjetiti Rusiju i susresti se s predsjednikom Dmitrijem Medvedevim negdje na proljeće 2011., ali kada su načelni razgovori o tome na relaciji Zagreb - Moskva počeli, iz Kremlja je ovih dana na Pantovčak stigla neugodna vijest za Hrvatsku - od posjete, barem za sada, neće biti ništa. Rusi misle da u ovom trenutku sastanak dvaju predsjednika ne bi donio ništa novoga.
Još prije nekoliko mjeseci činilo se da su hrvatsko-ruski odnosi gotovo idealni te da su, nakon određene stagnacije, na uzlaznoj putanji. No, sada se, doznajemo iz diplomatskih krugova u Moskvi, sve opet promijenilo i ovih hladnih blagdanskih dana odnosi Rusije i Hrvatske su ponovno zahladili.
Ruska strana, kaže naš sugovornik iz Moskve, smatra da se Hrvatska ponovno ponijela neozbiljno. Naime, nakon čak tri susreta u kartko vrijeme premijerke Jadranke Kosor s ruskim joj kolegom Vladimirom Putinom (jednom u Gdanjsku te dva puta u Moskvi) činilo se da se napetosti u odnosima smiruju.
Sporne investicije
Kosor je u Moskvi dogovorila uključenje Hrvatske u megaprojekt plinovoda Južni tok te obećala da će vidjeti što se događa s nekoliko dugogodišnjih spornih ruskih investicija u Hrvatskoj do kojih je Rusima jako stalo - deblokadi ruskih ulaganja na Krku u Haludovu te pitanju izgradnje kompleksa na Mljetu ruskog tajkuna Jevtušenkova, i na kraju dati konačni odgovor o sudbini naftovoda Družba Adrija . No, iako je premijerka Kosor obećala, kaže naš sugovornik, da će “promptno” odgovoriti na sva ta pitanja, iz Zagreba još nije ništa konkretno stiglo, što je “prelilo čašu” ruskog strpljenja.
Nepovoljnija ponuda
Uz to, Jadranka Kosor je u Moskvi pregovarala o dodatnim isporukama ruskog plina, ali je na kraju hrvatska strana odlučila potpisati sporazum s ENI-jem što je u Moskvi, unatoč Gazpromovoj nepovoljnijoj ponudi, primljeno s dosta negodovanja pa je i hrvatsko sudjelovanje u Južnom toku opet dovedeno u pitanje.
Jedan krak u Hrvatskoj
Plinovod Sjeverni i Južni tok najveći su energetski projekti Rusije i Europe, koji bi dugoročno trebali riješiti opskrbu plinom zemalja EU. Južni tok je projekt ruskoga Gazproma i talijanskog ENI-ja, zamišljen kao plinovod kojim će ruski plin stizati u Europu mimoilazeći Ukrajinu i Bjelorusiju, preko čijih teritorija, za sada, ide cjelokupni ruski izvoz tog energenta. Južni tok trebao bi biti završen do 2013. godine i stajat će 25 milijardi dolara, a kroz njegove cijevi godišnje će se transportirati od 47 do 63 milijarde kubnih metara plina.
Južni tok trebao bi ići iz Rusije, preko turskih teritorijalnih voda Crnog mora do Bugarske, gdje bi jedan krak išao na Grčku te preko mora na južnu Italiju, a drugi na Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Austriju te dalje na sjever Italije.
Jedan krak, vjerojatno iz Srbije trebao bi ući u Hrvatsku, ali kako su nam rekli u Gazpromu, Hrvatska ne bi bila tranzitna zemlja. Hrvatska je u zadnji čas uskočila u projekt, nakon ovogodišnjeg susreta premijerke Jadranke Kosor s Vladimirom Putinom. Naime, 2006. Putin je u Zagrebu bio predložio Hrvatskoj da, nakon Bugarske, Hrvatska bude drugo čvorište, odakle bi se plinovod granao na Mađarsku i Sloveniju. No, tadašnja Sanaderova Vlada taj je prijedlog odbila.
Dogovori s tri susreta s Putinom
Rujan 2009., susret Kosor - Putin u Gdanjsku tijekom obilježavanja 70. godišnjice početka Drugog svjetskog rata - dogovoreno priključenje Hrvatske plinovodu Južni tok
Ožujak 2010., službeni posjet Jadranke Kosor Moskvi, potpisana tri sporazuma - o gospodarskoj i znanstvenoj suradnji, te Ugovor o suradnji u izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju Hrvatske, što je bio okvir za uključenje Hrvatske u Južni tok
Lipanj 2010., Jadranka Kosor otvorila Hrvatsku gospodarsku komoru u Moskvi, susrela se s Putinom koji je Hrvatsku proglasio strateškim gospodarskim partnerom Rusije na Balkanu