ZAGREB - Kakva navijačka dilema?! Hoćemo li ovaj tjedan na vrhunski hokej ili na nogometnu utakmicu Europske lige? Na rukometnoj Ligi prvaka sigurno neće biti dosadno, a neizvjesna bi mogla biti i košarkaška Euroliga? Ili da sačekamo koji mjesec Snježnu kraljicu i Indoors?
Tri elitna razreda
Ujesen se sportski Zagreb budi. Sportska borilišta svaki tjedan nude desetke regionalnih i međunarodnih utakmica. A navijačima su jedina ograničenja debljina novčanika i slobodno vrijeme.
Pred izbirljivom zagrebačkom publikom ove je sezone, usred gospodarske krize, reprezentativna ponuda vrhunskog sporta.
Posebno se to odnosi na pet najpopularnijih sportova s loptom pri čemu Zagrepčani mogu uživati gledajući tri elitna europska razreda (rukometna Liga prvaka, košarkaška i vaterpolska Euroliga), te dva vrlo kvalitetna (nogometna Europska liga i odbojkaški Kup CEV-a).
A nekoliko puta godišnje standardna ponuda se širi na alpsko skijanje, tenis, atletiku i još poneki pojedinačni sport, a Zagreb tada nakratko postaje domaćin osvajačima Svjetskog kupa, Grand Slam pobjednicima i svjetskim rekorderima.
Dva ruševna stadiona
I sve to na dva ruševna stadiona, u samo dva natkrivena olimpijska bazena, jednoj multisportskoj dvorani sagrađenoj prema standardima 21. stoljeća, te nekoliko 40-godišnjih objekata upitne funkcionalnosti i udobnosti.
Spomenute zagrebačke klubove u europskim natjecanjima može se uživo pratiti na stadionima i u dvoranama već za 140 kuna tjedno po osobi. A kako je riječ o otprilike osam sati vrhunskog sporta za manje od 20 eura, zanimljiva je usporedba s drugim oblicima razonode.
Prosječna cijena kinoulaznice u Zagrebu je 30 kuna, za balet i operu u HNK treba izdvojiti 80 kuna, za dramu najmanje 45 kuna (i to za reprizne predstave), a u Koncertnoj dvorani Lisinski nećete vidjeti baš ništa bez barem 35 kuna u lisnici.
Ispred Beča i Beograda
Nijedan od gradova u široj regiji (Beograd, Ljubljana, Sarajevo, Budimpešta, Bratislava, Beč), ne može se mjeriti sa Zagrebom u kvaliteti i širini sportske ponude. Prema tim kriterijima ispred Zagreba su, primjerice, Barcelona, Madrid, Rim i Moskva, ali samo zbog Lige prvaka, kao ultimativnog sportskog događaja na kontinentu.
Takva pozicija hrvatske metropole u sportskom svijetu, naravno, ima svoju cijenu. S obzirom na kronični manjak sponzora (čast izuzecima poput rukometne ili nogometne reprezentacije i KHL Medveščaka), jasno je da proračun glavnoga grada male zemlje dugoročno ne može financirati takvu ponudu vrhunskog sporta. Ali to je druga tema...