PROKLETSTVO TEŠKE GENERACIJE Ne jedemo više i ne vježbamo manje od ljudi koji su prije 30 godina bili naše dobi, a teži smo od njih 10 posto. Kako?

Je li moguće da jedemo istu količinu hrane, da vježbamo isto kao što su to činili neki drugi građani prije dvadeset ili 30 godina a da je danas naš indeks tjelesne mase (ITM) veći? Čak i stručnjaci će odmahnuti rukom uvjereni da je to alibi za višak nepotrošenih kalorija odnosno za višak hrane na tanjuru koji se kamuflira rečenicom - ništa ne jedem a debljam se, kao mantrom većine onih koji se boje stati na vagu s obzirom na to da kazaljka neumorno ide prema gore. No, baš ti bi mogli dobiti pravu zadovoljštinu nakon nedavno objavljene studije u časopisu Obesity Research & Clinical Practice koja je nedvojbeno pokazala da je današnjim odraslima teže održavati istu težinu nego što se to događalo prije 20 ili 30 godina čak i ako se jede ista količina i ista vrsta hrane te jednako vježba! Drugim riječima, tinejdžer Marko prije tridesetak godina jednako je bio obožavatelj junk fooda kao i Luka danas, ali njegov je struk bio tanji i imao je koji kilogram manje. Kako je to moguće? Teorija ima više, ali rezultati studije su neumoljivi.

Istraživanje

Autori su pregledali prehrambene podatke 36.400 Amerikanaca u razdoblju između 1971. i 2008. godine i podatke o fizičkoj aktivnosti 14.419 ljudi između 1988. i 2006. godine. Dobiveno su grupirali po količini hrane, tjelesnoj aktivnosti, dobi i ITM-u. Dobili su iznenađujuće podatke. Određena osoba koja je 2006. godine jela hranu s istom količinom kalorija, uzimala iste količine makronutrijenata poput bjelančevina i masnoća kao i osoba iste dobi 1988. godine njezin je ITM bio veći za 2,3 boda. Drugim riječima, ljudi su danas 10 posto teži od onih u osamdesetima čak i ako slijede iste planove prehrane i vježbanja. Primjerice, umjesto 72 kilograma kao mladić osamdesetih mladić danas mogao bi imati 80 kilograma s istim jelovnikom i istom količinom hrane i uz jednaku posvećenost tjelesnoj aktivnosti.

“Naši rezultati istraživanja govore da ako imate 25 godina trebali biste jesti manje i vježbati više od mladih iste dobi osamdesetih želite li spriječiti povećanje težine”, rekla je Jennifer Kuk, profesorica kineziologije i zdravstva na Sveučilištu York u Torontu, te dodala da očito postoje druge specifične promjene koje pridonose porastu pretilosti osim prehrane i vježbanja.

Autori istraživanja navode tri moguća razloga ograđujući se nedostatkom dokaza.

Tako tvrde da su ljudi izloženi sve većoj količini kemikalija koje bi mogle uzrokovati povećanje tjelesne težine. Naime, pesticidi bi mogli usporavati izgaranje kalorija ili pak promijeniti naše hormonske procese tako da se zbog toga povećavaju kilogrami. Također kao krivce navode sve veću uporabu lijekova na recept primjerice onih protiv depresije, a prvi blockbuster Prozac pojavio se upravo krajem osamdesetih. Naime, baš ta vrsta lijekova povezuje se s povećanjem težine, kažu autori studije. Krivac bi, kažu, mogla biti i mikrobiota kako se po novom naziva crijevna flora koja se vjerojatno promijenila. Dakle, promijenile su se bakterije u crijevima što je mogla uzrokovati činjenica da se sve više hrane tretira antibioticima i hormonima. Kuk drži da bi i sve češća uporaba umjetnih zaslađivača mogla pridonijeti promjeni mikrobiote.

'Pitoma' mikrobiota

“Mikrobiota ili crijevna mikroflora može se značajno promijeniti, a rezultat može biti veća ili apsorpcija energije (kalorija) od iste količine hrane. Naime, čini se da je ‘divlja’ mikrobiota nekad apsorbirala manje energije nego ova današnja ‘pitoma’ i to bi mogao biti uzrok viška kilograma”, kaže prof.dr. Željko Krznarić, iz Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb.

Zašto se to dogodilo, zasad se samo može pretpostavljati jer pravih dokaza još nema osim što se i dalje rade istraživanja. Po nekima krivci bi mogli biti antibiotici.

“Jedno takvo govori da su djeca koja su u djetinjstvu često uzimala antibiotike u kasnijem životu bila deblja. Pretpostavlja se da antibiotici previše ‘očiste’ mikrobiotu od bakterija pa se ona tako promijeni da postaje ‘propusna’ za kalorije”, objašnjava prof.dr. Krznarić.

Osim toga, urbana je legenda da bi utjecaj mogli imati i hormoni koji se danas daju primjerice pilićima da brže rastu. Njihovom konzumacijom teoretski bi ‘uneseni’ hormoni mogli utjecati i na to da se ljudi više debljaju. Kvaka je možda i u fizičkoj aktivnosti jer čak i oni koji redovito idu u teretanu kreću se manje jer ih na to tjera većina sjedilačkih poslova, što bi mogao biti put u više kilograma.

Pretili miševi

Da mikrobiota ima važnu ulogu u tome hoćemo li se više ili manje debljati govore i neke druge studije. Naime, Francuzi su pokušali dokazati da mikrobiota ima važnu ulogu u tome hoćemo li biti deblji ili mršaviji. Presadili su mikrobiotu pretilih miševa onim mršavima, a rezultat je bio da su se i kod njih počele nakupljati masnoće. Drugim riječima, kako će ista vrsta hrane sagorijevati, moglo bi ovisiti o mikrobioti.

Stručnjaci ističu da na promjene mikrobiote u velikoj mjeri i sami utječemo primjerice pušenjem, s nekoliko pića viška, lijekovima, općenito načinom života. No, naglašavaju da jednako tako možemo pozitivno utjecati na ukupno zdravlje pa onda i mikrobiotu poglavito prehranom. Studija u kojoj su proučavane crijevne bakterije europske djece s onima odraslima u ruralnoj Africi. Njihova prehrana bila je potpuno različita je ona europska konzumirala su više prerađenu hranu, a istraživanje je pokazala da su bakterije u njihovim crijevima bile potpuno drukčije nego kod afričke djece. Afrička su djeca imala više vrsta bakterija u crijevima od kojih su mnoge bile protuupalne, što znači da pomažu u suzbijanju upala i poboljšavaju zdravlje djece. Neke od tih zdravih bakterija uopće nisu nađene u crijevima europske djece, pa se može zaključiti da ono što redovito jedemo kroz duži period utječe na vrstu ili grupe bakterija u našim crijevima.

Zdravija prehrana povezana je i s raznolikošću bakterija a to znači da poboljšava i naš imunološki sustav smanjujući upalu i regulirajući druge sustave u tijelu i mozgu. No, to nije pomoglo stručnjacima da mogu točno detektirati kako bi trebala izgledati- zdrava crijeva. No, studije su pokazale da se crijevne bakterije mogu brzo i dramatično mijenjati kad se promijeni prehrana ili kad se primjerice uzimaju antibiotici. U jednom istraživanju provedenom na ruralnim Afrikancima i Afroamerikancima, koji su zamijenili prehranu, unutar dva tjedna bile su vidljive promjene markera za rizik od raka debelog crijeva. Afrikancima se marker povećao, a Afroamerikancima se smanjio.

Mediteranski tanjur

Čini se da su promjene mikrobiote ipak najbliže objašnjenju zašto se više debljamo nego prije tridesetak godina. No, dok znanstvenici ne potvrde ovu teoriju, bilo bi dobro svima onima koji žele smanjiti ITM promjena prehrane. Prvak je mediteranska prehrana, koja podrazumijeva unos nezasićenih masti poput maslinova ulja, puno voća i povrća, manje masnih mliječnih proizvoda, ribu, meso peradi... Nedavna studija objavljena u Journal od the American College of Cardiology pokazala je da mediteranska prehrana ne samo da snižava masnoće, tlak i šećer u krvi nego i opseg struka.

Dakle, ne bismo trebali pasti u malodušnost ako nam se čini da nam je tanjur poluprazan a kilogrami se ne tope, nego promijeniti taktiku. Jedna je da jelovnik bude siromašniji ili pak drukčiji, a druga da pojačamo teretanu ili vožnju biciklom kad već ne možemo previše utjecati na mikrobiotu! Ili ipak možemo?

Crijeva - skriveni metabolički organ

Tek posljednjih godina crijeva postaju predmet ozbiljnih znanstvenih istraživanja, pa je i znanje o mikrobioti, odnosno bakterijama koje postoje u crijevima, sve veće. U našem probavnom sustavu žive bakterije koje nedvojbeno utječu na fiziologiju, metabolizam, prehranu, ali i imunološku funkciju svakog pojedinca. Zato ne čudi da poremećaj u mikrobioti utječe primjerice na upalne bolesti crijeva, pa i na debljinu. To je razlog što se sve više radi na razvijanju genomike i nekih drugih alata u proučavanju mikroorganizama crijeva čije bi ‘liječenje’ moglo biti terapeutsko za neke kronične bolesti probavnog sustava.

Procjene govore da naša crijeva sadrže oko 1000 bakterijskih vrsta ili 100 puta više gena nego što ih sadrži ljudski genom. Zato se s pravom nazivaju skrivenim metaboličkim organom. Razlog je to što svaka promjena u mikrobioti može štetno, ali i korisno utjecati na zdravlje. Točnije, poremećaj mikrobiote može povećati rizik za debljinu, ali i dovesti do neishranjenosti, kao i pogoršati dijabetes te biti razlogom Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa, upalne bolesti crijeva...

Sve to predstavlja veliki izazov za znanstvenike koji se bave mikrobiotom s obzirom na to da ima sve više tehnika kultiviranja bakterija, pa onda i sve više mogućnosti utvrđivanja vrsta bakterija koje su još donedavno bile enigma. Znanstvenici kažu kako su upravo te nove metode kultiviranja dovele do identifikacije 174 nove vrste bakterija koje žive u crijevima za koje se još donedavno nije znalo.

Naime, što je više znanja o mikrobioti, to će se prije moći intervenirati ovisno o pronađenim vrstama bakterija kod svakog pojedinca. Sve donedavno vjerovalo se da crijeva zdrave odrasle osobe dijele bakterijske vrste odnosno da su zajedničke većini pojedinaca. No, nove tehnologije pokazale su da postoji velika individualna razlika i vrlo malo preklapanje, što će vjerojatno biti temelj i za nove terapije bolesti crijeva.