Prvi poljubac se ne zaboravlja nikada: evo zašto ostavlja tako dubok trag u nama

Prvi poljubac koji izmijene dvije osobe označava početak svake nove ljubavne priče i ostavlja neizbrisiv trag u pamćenju. Američki psiholog John Neil Bohannon III sa Sveučilišta Butler u Indianapolisu, stručnjak za pamćenje i fotografska sjećanja koja se fiksiraju u pamćenju pri događajima od epohalne važnosti (poput ubojstva J. F. Kennedyja, iskrcavanja na Mjesec ili terorističkog napada 11. rujna 2001.), intervjuirao je stotinjak muškaraca i žena tražeći od njih da naprave neku vrstu klasifikacije raznih sjećanja iz svojih života. Rezultati su pokazali da je prvi poljubac događaj koji se najdublje urezao u pamćenje, čak do te mjere da su se ispitanici uspjeli prisjetiti do 90 posto detalja, čak i ako je od tada prošlo više desetljeća. A to je mnogo više nego što su upamtili o prvom spolnom odnosu.

Poljupcem biramo partnera

Prema istraživanju njemačke antropologinje Ingelore Ebberfeld, dvije trećine žena uvjerene su da je muškarac koji se dobro ljubi ujedno i dobar ljubavnik. U stvari, već od tog prvog izljeva osjećaja poljupcem može se saznati mnogo o svom partneru: može se naslutiti je li nježan, romantičan, strastven, impulzivan, misli li na to da pruži užitak ili samo da ga primi... Do istog zaključka došlo je i istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Oxfordu. Britanski su znanstvenici pokušali shvatiti zašto se ljudska bića ljube od prapovijesti te provjeriti koja je od tri glavne teorije o funkciji poljupca usnama najtočnija u današnje vrijeme: Poljubac služi prvenstveno za povećanje uzbuđenosti prije spolnog odnosa? Ili je to instrument za procjenu genetske kvalitete potencijalnih partnera? Služi li da zadrži par u vezi? Odgovori više od 300 muškaraca i 594 žene u dobi između 16 i 63 godine na pitanja iz online upitnika dovode do zaključka da poljubac u prvom redu pomaže u pronalaženju odgovarajućeg partnera. Drugim riječima, prvo ću te poljubiti, a onda ću te odabrati.

Utjecaj na zdravlje

Ipak, i druge dvije teorije još uvijek vrijede. U ponavljanom uzajamnom kontaktu usana i jezika dvoje ljubavnika, i ne htijući, razmjenjuju se važne informacije za nastavak odnosa, kako onog seksualnog tako i afektivnog. I ne samo to. Prema američkoj antropologinji Helen Fisher, postoje dokazi da slina sadrži testosteron, hormon koji povećava želju. Dakle, poljupcima bi muškarci mogli nastojati prenijeti testosteron ženi kako bi u njoj potaknuli seksualnu želju. Osim toga, slinom se razmjenjuju endorfini, koji se luče u posebnim situacijama, kao što su izljevi strasti i ljubavi: to su hormoni koji stvaraju osjećaj zadovoljstva i istodobno smiruju. A odgovor na pitanje zašto je osjećaj smirenosti bitan treba tražiti u prapovijesti, kad si muškarci nisu mogli dopustiti distrakcije jer su stalno morali biti na oprezu zbog vanjskih opasnosti koje bi mogle ugroziti njihovo preživljavanje. S druge strane, žene su oduvijek nastojale pronaći "oca" za svoje potomke, a to je podrazumijevalo hranu i zaštitu. Stoga, endorfini djeluju poput anksiolitika, s funkcijom da umire muškarca i spriječe njegov odlazak odmah nakon "parenja".

Uloga dopamina

Prilikom ljubljenja aktivira se i dopamin, neka vrsta prirodne droge koja i njemu i njoj pruža osjećaj užitka i zadovoljstva.

- Dotok dopamina tijekom strastvenog poljupca izaziva osjećaj uzbuđenja i želje, ali ponekad i opsesivne misli kakve mnogi od nas imaju, gotovo kao kod ovisnosti o narkoticima, uvijek kad počinje neka nova ljubavna priča – kaže u svom eseju "Znanost poljupca" biologinja i znanstvenica Sheril Kirshenbaum sa Sveučilišta u Teksasu.

- To nije ništa neobično jer taj neuroprijenosnik djeluje na isti dio mozga koji je stimuliran prilikom udisanja kokaina. Tjera nas da želimo još i daje nam energiju. Postoje osobe pune dopamina koje ne osjećaju više glad ili otkrivaju da mogu bez sna, odnosno imaju iste one simptome kakvima obično opisujemo zaljubljivanje. Srećom, dopamin ima još mnogo drugih učinaka osim što nas tjera na luckasto ponašanje: omogućuje nam da prepoznajemo zanimljive situacije, da pamtimo ugodna iskustva i tražimo nova – objašnjava Kirshenbaum.

Četvrta molekula čije se lučenje stimulira poljupcem je oksitocin, takozvani hormon privrženosti, koji pospješuje stabilnost odnosa. I to je ujedno razlog zašto se za očuvanje veze preporučuje "ekstra" doza poljubaca.

Zatvorenih očiju?

A što ako je poljubac pogrešan? Vjerojatno se tada luče adrenalin i kortizol, što je neuroendokrini odgovor na stres, i sve ide u smjeru prekida. Impuls je tada da se pobjegne što dalje je moguće. Još jedno često pitanje je i zašto se kod strastvenih poljubaca zatvaraju oči. Pa, možda zato što razmjena tekućina i emocija, osim što ubrzava ritam otkucaja srca, izaziva i širenje zjenica. Upravo zato osjećamo potrebu da spustimo kapke i prepustimo se ljubavnom snu.