Postoji šest vrsta ljubavi, a na ove dvije najviše reagiramo

Vjerujemo da ste čuli za planetarno popularnu knjigu Pet jezika ljubavi kroz koju bračni savjetnik i autor, dr. Gary Chapman pomaže parovima da identificiraju, razumiju i počnu govoriti materinji jezik ljubavi svoga bračnog partnera, a ti jezici su riječi potvrde, kvalitetno vrijeme, primanje darova, iskaz uslužnosti i fizički dodir. Ljubav je univerzalno ljudsko iskustvo, pa će za nekog ona značiti intimno iskustvo, roditeljsku ljubav, a za nekog ljubav prema prirodi. Tome u prilog ide i nedavna studija objavljena u časopisu Cerebral Cortex koja otkriva kako ista riječ ljubav, aktivira različite dijelove mozga, ovisno o vrsti ljudskog iskustva. Također, navodi da postoji šest vrsti ljubavi.

Rezultati studije

Za potrebe studije istraživači su pratili reakciju mozga na različite oblike ljubavi u čemu im je pomoglo 55 sudionika, roditelja. Magnetskom rezonancom mjerili su aktivnost mozga sudionika prezentirajući im pažljivo osmišljene scenarije različitih vrsta ljubavi: romantičnu, roditeljsku, ljubav prema prijatelju, kućnom ljubimcu, suosjećajnu ljubav prema strancu i ljubav prema prirodi.

Roditeljska ljubav, opisana kroz scenarije poput prvog viđenja svog rođenog djeteta, izazvala je najjaču moždanu aktivnost. Prema koautorici Pärttyli Rinne, ova duboka aktivacija dogodila se unutar sustava nagrađivanja mozga, naglašavajući primarnu važnost veze roditelj-dijete. Romantična ljubav također je pratila ovaj intenzitet. Naime, obje vrste ljubavi stimulirale su moždane centre za nagrađivanje, što ukazuje na njihovu moćnu ulogu u ljudskom povezivanju i preživljavanju.

Suptilnija iskra za strance

Suosjećajna ljubav prema strancima aktivirala je iste dijelove mozga kao i bliski odnosi, međutim, s izrazito manjim intenzitetom. Ovo sugerira da, iako ljudi imaju urođenu sposobnost empatije i altruizma, to je manje izraženo na neuronskoj razini od ljubavi prema poznatim osobama.

Priroda i kućni ljubimci

Ljubav prema prirodi također je dominirala, odnosno osvijetlila dijelove sustava nagrađivanja mozga koji se razlikuju od onih koje aktiviraju društvene veze. Ovo otkriće pak nagovještava drugačiju vrstu ispunjenja koja proizlazi iz prirodnog svijeta. Kad je riječ o kućnim ljubimcima, rezultati su ovisili o vlastitom iskustvu sudionika. Vlasnici kućnih ljubimaca pokazali su značajno veću aktivaciju u područjima mozga vezanim uz društvene veze u usporedbi s onima bez ljubimaca. Pomalo i očekivano, dobiveni rezultati naglašavaju duboke emocionalne veze koje nesumnjivo mnogi vlasnici stvaraju sa životinjama.

Mentalno zdravlje

Razumijevanje načina na koji naš mozak obrađuje različite vrste ljubavi moglo bi imati pozitivan učinak za liječenje stanja mentalnog zdravlja poput depresije. Određivanjem neuralnih putova povezanih s različitim oblicima ljubavi, istraživači spomenute studije nadaju se razviti ciljane terapije koje će dodatno jačati veze i poticati emocionalno blagostanje.