Martina Mavrin Jeličić. FOTO: VANESA PANDZIC CROPIX
potvrdila znanost

Vježbe za dugovječnost: Svi oni u srednjim godinama trebali bi ih prakticirati

Vježbe smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara

Ideja dugovječnosti zvuči primamljivo i otvara pitanja na koja mnogi znanstvenici traže odgovor. No, koliko god bio složen, odgovor ima i notu jednostavnosti. Dugovječnost ovisi o našem stupnju discipliniranosti u svakodnevnom životu u područjima tjelesne aktivnosti, otpornosti na stres, prehrane i socijalne interakcije. Kako možemo tjelesnom aktivnosti utjecati na svoj životni vijek? Jednostavno, kaže doc. dr. sc. Martina Mavrin Jeličić, kineziologinja i terapeutkinja - disciplinirajte se i redovito vježbajte propisani program koji je potvrdila znanost. Znanstvenici diljem svijeta slažu se da postoji jednostavna formula, tijelo se mora kretati kroz zone snage, kardiorespiracije i pokretljivosti da bi očuvalo vitalnost, a time nam produžilo godine u kojima ćemo se moći kretati bez boli.

A kako bi takav intervencijski program izgledao? Dio programa treba biti usmjeren na održavanja mišićne mase vježbama snage i otpora koje učinkovito poboljšavaju funkcionalnost tijela i kvalitetu života u godinama poslije pedesete. To su vježbe poput podizanja utega, vježbi s vlastitom tjelesnom težinom ili bučicama. Drugi dio programa mora biti usmjeren na kardiorespiratorne vježbe kao što su trčanje, plivanje, biciklizam, brzo hodanje ili skakanje na trampolinu. Vježbe smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara. Na kraju se rade vježbe pokretljivosti jer gubitak pokretljivosti može narušiti kvalitetu života zbog ozljeda.

Pogledajte video

21. prosinac 2024 09:23