Kretanje po vijugavoj šumskoj stazi može pomoći tijelu da izgradi izdržljivost, snagu i koordinaciju. Planinarenje po neravnom terenu zahtijeva više energije nego hodanje po ravnoj površini, pa pritom trošimo i više kalorija. Ako hodamo uzbrdo, tijelo mora dodatno raditi, a puls raste. Pri spuštanju se smanjuje, što planinarenju daje elemente intervalnog treninga - izmjenjuju se razdoblja većeg i manjeg intenziteta.
Neravan teren pritom aktivira različite skupine mišića. Dok se uspinjemo, posebno rade kukovi i stražnjica, a pri spuštanju mišići prednje strane bedara djeluju poput kočnice i pomažu nam da održimo stabilnost. Hodanje po nepravilnoj podlozi također predstavlja izazov za ravnotežu. Tijelo se na takve izazove postupno prilagođava, pa redovito kretanje po raznolikom terenu može pridonijeti boljoj stabilnosti.
Evo po čemu se planinarenje razlikuje od običnog hodanja. Jedan od glavnih uvjeta je obuća: za običnu šetnju najčešće su dovoljne tenisice, dok zahtjevniji teren traži čvršću obuću. Važan je i teren: glatke površine poput pločnika i uređenih staza uglavnom povezujemo sa šetnjom, dok usponi, spustovi i neravan teren više odgovaraju planinarenju. Razlika može biti i u trajanju. Šetnje su često kraće od sat vremena, dok planinarenje obično traje dulje.
Dobro za raspoloženje
Dobrobiti planinarenja nisu samo fizičke. Boravak u prirodi može pozitivno utjecati na raspoloženje i pomoći u smanjenju stresa. Japanska praksa shinrin-yoku, odnosno "šumskih kupki", temelji se upravo na mirnom i svjesnom boravku u prirodi, a istraživanja su zabilježila njezine moguće pozitivne učinke na razinu hormona stresa i krvni tlak.
Jedna od prednosti planinarenja je i to što ga uglavnom ne doživljavamo kao klasično vježbanje. Uživanje u prirodi, promjenama krajolika i osjećaju da napredujemo može biti snažna motivacija za redovito kretanje. Poseban osjećaj zadovoljstva donosi i dolazak do vidikovca ili vrha, gdje nas kao nagrada čeka pogled koji inače ne bismo vidjeli.
Kako početi?
Ako tek počinjete, nemojte odmah birati zahtjevne uspone. Započnite s ravnijim i kraćim stazama te postupno povećavajte udaljenost i težinu terena. Proučite rutu unaprijed i, ako je moguće, krenite s osobom koja poznaje područje.
Važno je imati odgovarajuću obuću, dovoljno vode, zaštitu od sunca i insekata te mali komplet prve pomoći. Ne postavljajte si stroge ciljeve glede brzine ili udaljenosti, a tempo prilagodite svojoj kondiciji i uvjetima na stazi. Ako vam je potrebna dodatna sigurnost pri hodanju, štapovi mogu pomoći u održavanju ravnoteže.
Planinarenje je preporuka za aktivnost mjeseca jer je jednostavan način da istodobno pokrenete tijelo, provedete vrijeme u prirodi i učinite nešto dobro za svoje raspoloženje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....