Dugo se smatralo da je rak debelog crijeva bolest starije životne dobi. No posljednjih godina liječnici diljem svijeta upozoravaju na zabrinjavajući trend koji mijenja sve što smo dosad mislili da znamo o ovoj bolesti. Sve više ljudi u tridesetima i četrdesetima, pa čak i mlađih, dobiva dijagnozu kolorektalnog karcinoma, a posebno zabrinjava porast raka završnog dijela debelog crijeva, odnosno rektuma.
Američko društvo za borbu protiv raka upozorava da broj oboljelih među mlađim odraslim osobama kontinuirano raste, dok se istodobno incidencija bolesti kod starijih od 65 godina smanjuje zahvaljujući preventivnim pregledima. Ako se ovakav trend nastavi, stručnjaci procjenjuju da bi rak rektuma do 2035. mogao postati vodeći uzrok smrti od raka kod osoba mlađih od 50 godina.
Dodatnu pozornost javnosti na ovu bolest posljednjih su godina skrenule prerane smrti poznatih glumaca poput Chadwicka Bosemana i Jamesa Van Der Beeka, koji su se s kolorektalnim karcinomom suočili prije pedesete godine života.
Prema procjenama stručnjaka, ako se sadašnji trend nastavi, do 2035. rak rektuma mogao bi postati vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod osoba mlađih od 50 godina.
Iako se rak debelog crijeva i rak rektuma često svrstavaju pod zajednički naziv kolorektalni karcinom, riječ je o tumorima koji nastaju na različitim mjestima. Rektum je posljednjih petnaestak centimetara debelog crijeva, neposredno prije anusa. Budući da je riječ o završnom dijelu probavnog sustava, simptomi mogu biti nešto drugačiji i često uočljiviji nego kod tumora koji se razvijaju više u crijevu.
Preventivni pregledi
Prema američkim gastroenterolozima i onkolozima, najčešći simptom raka rektuma jest krv u stolici. Ona može biti jarkocrvena, tamnocrvena ili boje vina, može se pojaviti na stolici, u zahodskoj školjci ili na toaletnom papiru nakon brisanja. Ponekad se javlja samo povremeno, zbog čega je mnogi zanemare ili zaključe da je riječ o hemoroidima. Kod žena se zna dogoditi da se krvarenje pogrešno pripiše menstruaciji.
No krv nije jedini znak upozorenja. Liječnici ističu da svaku novu i trajnu promjenu u radu probavnog sustava treba ozbiljno shvatiti. Bolovi u trbuhu, zatvor koji traje tjednima, učestali proljevi, osjećaj da se crijevo ne isprazni do kraja, neuobičajeno tanke stolice, neobjašnjiv umor, anemija ili gubitak kilograma bez dijete mogu biti simptomi koji zahtijevaju pregled.
Upravo su tanke stolice i krv u stolici nešto češći kod raka rektuma nego kod tumora koji nastaju više u debelom crijevu, jer se tumor nalazi na samom izlazu probavnog sustava.
Problem je što se kod dijela oboljelih bolest uopće ne manifestira simptomima. Rak rektuma može se razvijati tiho mjesecima, pa čak i godinama, zbog čega preventivni pregledi postaju sve važniji.
Najnovija istraživanja pokazuju da se incidencija kolorektalnog raka kod osoba mlađih od 50 godina povećala za čak 63 posto od 1988. godine. Krajem osamdesetih godina bolest je pogađala oko osam osoba na 100.000 stanovnika mlađih od 50 godina, dok danas obolijeva 13 osoba na 100.000.
Iako su to i dalje relativno male brojke, stručnjake zabrinjava brzina kojom rastu. Naime, rizik nije jednak u svim generacijama. Osobe rođene 2001. godine imaju veći rizik od razvoja raka rektuma nego one rođene 1991., a one pak imaju veći rizik od ljudi rođenih 1981. godine. Drugim riječima, svaka nova generacija nosi nešto veći rizik od prethodne.
Još je zanimljivije da se istodobno kod osoba starijih od 65 godina broj novih slučajeva smanjuje. Razlog nije što bolest nestaje, nego zato što se stariji redovitije odazivaju na preventivne preglede, prije svega kolonoskopiji, pa se promjene otkrivaju i uklanjaju prije nego što postanu zloćudne.
Uloga crijevnog mikrobioma
Zašto se rak rektuma sve češće javlja kod mlađih ljudi, liječnici još uvijek ne znaju sa sigurnošću. Jasno je tek da se ne radi samo o tome da se bolest danas češće otkriva.
Pretilost i dijabetes dokazani su čimbenici rizika, ali stručnjaci ističu da velik broj mlađih oboljelih nema ni jedno ni drugo. To znači da mora postojati još nešto što povećava rizik.
Sumnja se na kombinaciju čimbenika modernog načina života. Zapadnjačka prehrana bogata crvenim i prerađenim mesom, zasićenim mastima, rafiniranim ugljikohidratima i dodanim šećerima, uz premalo povrća, voća i prehrambenih vlakana, jedan je od glavnih osumnjičenih. Stručnjaci podsjećaju da se upravo između 1950-ih i 1990-ih godina prehrana u razvijenim zemljama značajno promijenila – brza hrana postala je svakodnevica, povećala se upotreba konzervansa, a plastična ambalaža postala je sastavni dio života.
Znanstvenici istražuju i ulogu crijevnog mikrobioma, odnosno milijardi bakterija koje nastanjuju naš probavni sustav. Promjene u prehrani, manjak kretanja i drugi čimbenici mogli bi mijenjati sastav crijevnih bakterija na način koji povećava rizik od razvoja raka. Istražuje se i moguća povezanost mikroplastike s kolorektalnim rakom, no za sada nema dovoljno kvalitetnih dokaza da bi se mogao donijeti konačan zaključak.
Dobra je vijest da postoje načini kojima možemo smanjiti rizik. Liječnici preporučuju prehranu nalik mediteranskoj, s puno mahunarki, cjelovitih žitarica, voća, povrća, sjemenki i orašastih plodova, uz što manje crvenog i prerađenog mesa. Savjetuju i ograničavanje alkohola te izbjegavanje zaslađenih gaziranih pića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....