Zašto su zimska hladna razdoblja opasnija od vrućih ljetnih?

Piše: Goranka Jelinčić

Uglavnom se svi smatramo meteoropatima, no koje su skupine među nama posebno pogođene i kada? I kada je vrijeme zapravo opasno za zdravlje?

Meteoropatske tegobe najizraženije su kod naglih promjena temperature, naglih promjena atmosferskog tlaka, naglog porasta vlage u zraku, povećane koncentracije peluda u zraku i pojave vjetrova. Sve se više vremena provodi u zatvorenim prostorima i to smanjuje mogućnost našeg organizma da se nosi s promjenama vremena.

Toliko važnih faktora

Ubrzan način života u kojem je sve više negativnih utjecaja kao što su stres, gubitak životnih vrijednosti, stalna kompeticija oko napredovanja, poteškoće u pronalaženju posla, neredovita prehrana, tjelesna neaktivnost i zagađenje atmosferskog zraka dovode do povećanog broja meteoropata. Žene srednje dobi, starije osobe i kronični bolesnici podložni su da postanu meteoropati, kao i osobe koje boluju od anksioznosti i depresije, objanjava Jelena Lucijanić, dr. med., Ordinacija obiteljske medicine.

Stariji od 75 godina posebno su osjetljivi na promjene vremena. Starije osobe imaju lošiju sposobnost reguliranja tjelesne temperature i povišen prag znojenja u usporedbi s mlađom populacijom. Velike promjene dnevne temperature mogu povećati broj otkucaja srca, uzrokovati nagle promjene u cirkulaciji i biti okidač za kardiopulmonalne i druge bolesti te dovesti i do kobnih posljedica. Istraživanja su pokazala da je zatajenje srca češće kod promjena dnevnih temperatura.

Toplinski stres uzrokuje gubitak tekućine i poremećaj plućne perfuzije koji u kombinaciji s povećanom koncentracijom toksičnih supstanci u zraku (SO₂, CO, NO₂, O₃, pelud i drugo) koji se udiše uzrokuje upalu bronha i snižavanje praga bronhokonstrikcije. Stoga su bolesnici s kroničnim plućnim bolestima (KOPB, bronhalna astma, plućna hipertenzija i idiopatska plućna fibroza) osjetljivi na promjene dnevne temperature.

Foto: iStock

Iako istraživnja pokazuju kako je starija populacija ugroženija, nije isključeno da promjene vremena utječu i na mlađe osobe. Najbolje ćete to vidjeti iz vlastitog raspoloženja, a potom i iz drugih simptoma koji prate meteoropate.

Ni djeca nisu pošteđena

Istraživanja su pokazala da velike promjene vremena pogoršavaju astmu u djece. Zarazne bolesti, najčešće proljevi, češći su kod promjena dnevnih temperatura, pogotovo u djece. Mogu se javiti i bolovi u trbuhu i pogoršanje gastritisa zbog čira na želucu ili dvanaesniku, kao i napadaji bubrežnih i žučnih kamenaca.

Simptomi se javljaju 24-48 sati prije promjena vremena. Najčešći simptomi na koje se ljudi žale su umor, bezvoljnost, nagle promjene raspoloženja, razdražljivost, smanjena sposobnost koncentracije, poremećaj spavanja, pogoršanje depresije, glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica. Također se javljaju bolovi u području starih ozljeda, bolovi u mišićima, reumatski bolovi, u osoba koje boluju od kroničnih plućnih bolesti veća je učestalost pogoršanja simptoma, dok u srčanih bolesnika dolazi do ubrzanog rada srca, osjećaja lupanja srca, porasta krvnog tlaka, težine u trbuhu i poteškoća s disanjem.

Što učiniti?

Postoji nekoliko preventivnih mjera kako bi se povećala mogućnost adaptacije na velike promjene vremenskih prilika u jednom danu kao što je boravak u klimatiziranim prostorijama i unošenje dovoljne količine tekućine (ljeti) ili boravak u grijanim prostorijama i dodatna odjeća (zimi). Kronični bolesnici trebaju redovito uzimati svoju terapiju, a ako im se zdravstveno stanje pogorša uslijed vremenskih promjena, trebali bi potražiti liječničku pomoć.

Nemojte propustiti: Doktor u kući + Jutarnji list u četvrtak za samo 14 kuna.