Za postavljanje dijagnoze celijakije treba prosječno 13 godina!

Celijakija je složena multisistemska, vrlo česta bolest usko povezana sa specifičnim imunološkim i faktorima iz okoliša te genetikom i velik je neprepoznat javnozdravstveni problem.

Oboljelima je uzimanje hrane s glutenom okidač za kronično oštećenje tankog crijeva. Ako ostaje neliječena, celijakija je uzrok i okidač razvoja brojnih drugih bolesti svih organskih sustava i psihe.

Oboljeli nepotrebno trpe brojne tegobe i rano umiru, a mogli su biti čak i boljeg zdravlja od prosječno zdravih osoba. Umiru zbog posljedica neprepoznavanja celijakije (maligna bolest, kronične autoimune i druge bolesti), a kad bi se samo češće pomišljalo na celijakiju i kad bi se ona pažljivije liječila, to bi se moglo spriječiti.

90 posto oboljelih ostaje nedijagnosticirano

Kod goleme većine nikada se ne prepozna, najmanje 90 posto oboljelih ostaje nedijagnosticirano ili ima postavljenu pogrešnu dijagnozu. Kod prepoznatih dijagnoza se postavlja u prosjeku za 13 godina. Nikako ili prerijetko se uopće pomišlja na tu bolest, a od sto osoba čak tri mogu imati celijakiju!

Ljudi imaju brojne tegobe, godinama obilaze liječnike, a da se nitko ne pita je li to celijakija. Boljim poznavanjem ove kronične bolesti i pravilnim liječenjem smanjuju se rizici od brojnih posljedica i vrlo ozbiljnih komplikacija.

Terapija je bezglutenska prehrana - pravodobnim otkrivanjem uz pravilno i sveobuhvatno liječenje striktnom bezglutenskom prehranom atrofična sluznica crijeva oporavlja se i bez farmaceutskog lijeka. Unazad dvadesetak godina, u skladu s novim saznanjima o imunološkoj prirodi bolesti i uvođenjem novih laboratorijskih testova za dokazivanje celijakije, promijenjena je percepcija bolesti. Zaboraviti treba definiciju "rijetka bolest djece", jer ona je "česta bolest svih dobnih skupina", ističe Ružica Lah, presjednica Hrvatskog društva za celijakiju.

Nemojte propustiti, od 13. veljače na kioscima je novi Doktor plus - Prehrana bez glutena!