Više od raka žene ubija ova kronična bolest, osobito nakon što uđu u menopauzu

Piše izv. prof. prim. dr. sc. Ivan Fistonić, spec. ginekologije i opstetricije, subspecijalist humane reprodukcije, predsjednik Instituta za žensko zdravlje, član Upravnog odbora Hrvatskog društva za menopauzu i član Upravnog odbora European Menopause and Andropause Society (EMAS)

Reproduktivne prekretnice

Svjetski dan menopauze obilježava se 18. listopada svake godine. Ovogodišnja tema su takozvane reproduktivne prekretnice s kojima se žena susreće tijekom života, a koje mogu značajno povisiti rizik za kardiovaskularne bolesti u menopauzi kojih žene nisu dovoljno svjesne. Naime, opća je percepcija da je rak dojke na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti i invaliditeta u žena, ali u stvarnosti to je kardiovaskularna bolest za koju rizik naglo raste u menopauzi.

Poduzimanje pozitivnih koraka moglo bi smanjiti rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti i poboljšati kvalitetu života. Kardiovaskularni rizik je rezultat cjeloživotnih okolnosti i navika, ali menopauza predstavlja ključnu prekretnicu u životu žene koja daje priliku za procjenu kardiovaskularnog zdravlja.

Što su kardiovaskularne bolesti?

Sintagma ‘kardiovaskularna bolest‘ zapravo pokriva široku paletu poremećaja, uključujući bolest koronarnih arterija, začepljenje ili grč arterija koje dovode krv u srce. To onemogućuje pravilno hranjenje srca i tada se mogu javljati simptomi kao što su bol i težina u prsima ili otežano disanje, stanje poznatije kao angina pektoris. Ako se bolest ne kontrolira, posljedice mogu biti fatalne - srčani udar. Postoje i druge vrste kardiovaskularnih bolesti - kongestivno zatajenje srca sve je češće kod žena. Srce ne može dovoljno učinkovito pumpati krv pa se ona počinje skupljati u plućima i nogama, s drugim tjelesnim tekućinama. Kongestivno zatajenje srca često je uzrokovano koronarnom bolešću, visokim krvnim tlakom ili dijabetesom, kao i drugim, manje uobičajenim čimbenicima. Simptomi kongestivnog zatajenje srca su umor i otežano disanje uz oticanje stopala i nogu, osobito tijekom vježbanja ili kretanja. Prolazne ishemijske epizode (TIA) i moždani udar također su oblici kardiovaskularnih bolesti. To su iznenadni događaji koji mogu dovesti do niza simptoma uključujući promjene u vidu ili govoru; slabost lica, ruku ili nogu ili osjećaja zbunjenosti.

Zašto su u porastu kod žena?

Sve više žena, osobito mlađih, ima visok krvni tlak, pati zbog pretilosti ili dijabetesa. To dovodi do porasta kardiovaskularnih bolesti u starijih, ali i mlađih žena. Razumijevanjem različitih čimbenika rizika možete poduzeti korake kako biste smanjili rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Postoji još jedan važan dio slagalice kojeg žene moraju biti svjesne. Nedavno je otkriveno da reproduktivna iskustva žene tijekom života (uključujući menstruaciju, trudnoću, liječenje raka dojke i menopauzu) mogu utjecati na povišen rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti u budućnosti.

Ako žena započne menstruirati dok je vrlo mlada ili ima povijest izostanka ili neredovitih menstrualnih ciklusa (primjerice kod sindroma policističnih jajnika), to može u kasnijem životu dovesti do povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti. Komplikacije tijekom trudnoće ili ubrzo nakon poroda, uključujući visoki krvni tlak, također mogu povećati šanse za razvoj srčanih bolesti. Uz to i različite metode liječenja raka dojke (kemoterapija, zračenje, lijekovi za snižavanje estrogena) mogu dovesti do oštećenja kardiovaskularnog sustava, odnosno povećati rizik za zatajenje srca i začepljenje koronarnih arterija. I konačno, ako menopauza nastupi rano (ispod 45 godina) ili u dobi koja se smatra preuranjenom (ispod 40 godina), to može ubrzati mogući razvoj kardiovaskularnih bolesti. Međutim, i menopauza u prosječnoj dobi od 51 godine može dovesti do povećanog rizika od razvoja bolesti. Ako nema kontraindikacija, hormonsko liječenje u menopauzi je dobrodošlo, posebno za žene s preuranjenom i ranom menopauzom, i preporučuje se za smanjenje rizika od srčanih bolesti.

Kako smanjiti rizik?

Iako postoji nekoliko iznimaka, u većini slučajeva, rana identifikacija rizičnih čimbenika uz proaktivni životni stil umanjuju rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti - srčani udar, zatajenje srca i moždani udar. Za održavanje dobrog kardiovaskularnog statusa najvažnija je odluka o prakticiranju zdravih životnih navika. Pet najvažnijih čimbenika zdravog životnog stila su: ne pušiti, redovito se kretati, zdravo se hraniti, održavati primjerenu tjelesnu težinu i dovoljno se naspavati. Rezultati velikog broja studija pokazali su da je zdravim navikama moguće produljiti životni vijek za čak 14 godina.