Virus Zapadnog Nila: Dr. Kaić objašnjava koliko je stvarno opasan, tko je najugroženiji i kako se zaštititi

U Hrvatskoj su zasad potvrđena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila, a vijest je privukla dodatnu pozornost nakon što su u zemljama regije zabilježeni teški oblici bolesti i smrtni slučajevi kao što su Sjeverna Makedonija i Grčka. Virus je široj javnosti ostao posebno zapamćen i nakon smrti proslavljene glumice Mire Furlan, koja je 2021. preminula nakon teških zdravstvenih komplikacija povezanih s infekcijom virusom Zapadnog Nila.

Epidemiolog Kaić umiruje - većina infekcija prolazi bez simptoma

Ipak, stručnjaci upozoravaju da trenutačna situacija u Hrvatskoj nije razlog za paniku. Specijalist epidemiologije dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med., podsjeća da virus Zapadnog Nila za Hrvatsku nije nova pojava te da smo ranijih godina imali i znatno više prijavljenih slučajeva.

- Nema uopće razloga za paniku. Imali smo bolest i prije. Sada imamo tri dovršene prijave, a vjerojatno će ih sljedećih dana biti još. No, primjerice, 2018. godine imali smo 63 prijavljena slučaja, a 2024. godine 23. Dakle, nije riječ o nečemu novom - kaže dr. Kaić.

Službeno potvrđeni broj pritom ne pokazuje koliko je ljudi doista bilo zaraženo. Većina infekcija, naime, prolazi bez ikakvih simptoma.

Povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima...

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, približno 70 do 80 posto zaraženih nema simptome. Kod oko 20 do 30 posto može se razviti groznica Zapadnog Nila, blaži oblik bolesti koji može uključivati povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, probavne tegobe te ponekad osip. U manje od jedan posto inficiranih dolazi do zahvaćanja središnjeg živčanog sustava i razvoja meningitisa, encefalitisa ili, vrlo rijetko, akutne mlohave kljenuti.

Zbog velikog broja asimptomatskih infekcija, stvaran broj ljudi koji su došli u kontakt s virusom gotovo je sigurno viši od broja prijavljenih slučajeva, objašnjava Kaić. No, upravo činjenica da ogromna većina ljudi neće razviti tešku bolest stavlja službene brojke u drugačiju perspektivu.

- Ako imamo jednu ili dvije osobe s izrazito teškim neurološkim oblikom bolesti, možemo pretpostaviti da je u populaciji bilo mnogo više infekcija koje nitko nije ni primijetio - objašnjava.

Oko 10 posto ljudi razvije simptome, a samo jedan posto meningitis odnosno neurološke simptome.

Tko je u riziku?

Veći rizik od teškog oblika bolesti imaju starije osobe te ljudi oslabljenog imunološkog sustava. Među njima su osobe koje boluju od malignih ili drugih kroničnih bolesti te oni kojima je imunitet oslabljen zbog terapije koju primaju. HZJZ među rizičnim skupinama navodi i osobe s kroničnom bubrežnom bolešću, dijabetesom i hipertenzijom.

Teži slučajevi mogu se, dodaje Kaić, pojaviti i kod mlađih ljudi, ali znatno rjeđe.

Virus Zapadnog Nila u prirodi cirkulira ponajprije između ptica i komaraca. Ptice su njegov glavni rezervoar, a komarac se zarazi hraneći se krvlju zaražene ptice te virus potom ubodom može prenijeti čovjeku, konju ili drugom sisavcu.

Najvažniji prijenosnici su komarci roda Culex, među kojima je i kod nas vrlo rašireni obični kućni komarac. Zato, naglašava Kaić, nema mnogo smisla pokušavati po izgledu procijeniti je li neki komarac “opasan“.

- Ljudi često pomisle na tigrastog komarca jer ga mogu prepoznati, ali virus mogu prenositi i naši sasvim obični, domaći komarci. U praksi se treba štititi od uboda komaraca općenito - kaže epidemiolog. Bolest se isto tako ne prenosi uobičajenim kontaktom s čovjeka na čovjeka.

Ptice i širenje virusa

Virus i njegovo širenje u Hrvatskoj prate se, a dio sustava nadzora uključuje i životinje. Veterinari, među ostalim, prate infekcije kod konja, koji se također mogu zaraziti. Budući da ptice, uključujući ptice selice, imaju važnu ulogu u održavanju i širenju virusa, potpuno spriječiti njegovo pojavljivanje nije moguće. Na broj infekcija iz godine u godinu snažno utječu i vremenske prilike, temperatura, količina oborina te brojnost i aktivnost komaraca.

Bolest zato ima izrazito sezonski karakter. Najčešće se javlja tijekom ljeta i rane jeseni, a infekcije ljudi i životinja uglavnom se bilježe od sredine srpnja do kraja listopada.

Inkubacija i do 14 dana

Nakon uboda zaraženog komarca, simptomi se, ako se uopće pojave, najčešće razviju nakon dva do šest dana, premda inkubacija može potrajati do 14 dana.

Sama temperatura nakon ljeta i brojnih uboda komaraca, međutim, nije razlog da čovjek odmah posumnja na Zapadni Nil.

- To je ipak rijetka bolest. Ako se uz povišenu temperaturu pojave ozbiljnije tegobe, poput poremećaja svijesti, vrlo jake glavobolje, izrazite slabosti ili kljenuti ruke ili noge, ili se osoba općenito osjeća izrazito loše, treba se javiti liječniku. Je li doista riječ o virusu Zapadnog Nila može se utvrditi jedino laboratorijskom dijagnostikom - kaže Kaić.

Kako spriječiti zarazu?

Specifičnog lijeka za infekciju virusom Zapadnog Nila nema. Liječenje je simptomatsko, a većina oboljelih oporavi se bez trajnih posljedica.

Najjednostavnija zaštita zato ostaje - spriječiti ubod komarca. Preporučuju se repelenti, dugi rukavi i nogavice, osobito u vrijeme kada su komarci najaktivniji, te mrežice na prozorima i vratima.

Posebno je važno uklanjati stajaću vodu u kojoj se komarci razmnožavaju. Posude s vodom, kante, podlošci ispod lončanica, bačve, igračke ili spremnici u vrtovima i na balkonima mogu postati njihova legla.

- Ako se negdje nakon kiše zadrži voda, ne treba je ostaviti da stoji tjedan dana. Upravo se u takvim malim količinama vode komarci mogu množiti - upozorava Kaić.

Poruka epidemiologa zato je jednostavna: zaštititi se od komaraca svakako treba, ali tri zasad potvrđena slučaja nisu razlog za strah.