U Europi rekordan broj slučajeva gonoreje, sifilisa i drugih spolno prenosivih bolesti. Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Bakterijske spolno prenosive bolesti, uključujući sifilis i gonoreju, godinama postaju sve češće te danas dosežu rekordno visoke razine u cijeloj Europi, objavio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Ako se ne liječe, ove infekcije mogu prouzročiti ozbiljne komplikacije, kao što su kronična bol i neplodnost te, u slučaju sifilisa, problemi sa srcem ili živčanim sustavom, upozorio je Bruno Ciancio, voditelj ECDC-ova Odjela za izravno prenosive bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

Skok od 300 posto

Najnoviji podaci, prikupljeni 2024., pokazuju da su prijave gonoreje i sifilisa, uz kongenitalni sifilis, dosegle najviše razine u više od desetljeća, što znači da u više zemalja postoji kontinuirani prijenos. Broj slučajeva gonoreje dosegao je 106.331, što je povećanje od 303 posto u odnosu na 2015., a broj oboljelih od sifilisa u istom se razdoblju više nego udvostručio i po posljednjim podacima iznosi 45.577 slučajeva. Klamidija ostaje najčešće prijavljivana spolno prenosiva infekcija s 213.443 slučaja, navodi se u izvješću.

Stopa prijavljivanja gonoreje u 2024. najviša je zabilježena otkako je ECDC godine 2009. započeo nadzor spolno prenosivih infekcija. Gonoreju uzrokuje bakterija Neisseria gonorrhoeae, a mnoge su infekcije asimptomatske, posebno među ženama, što može rezultirati odgođenom dijagnozom, komplikacijama i neprekinutim prijenosom. S 2023. na 2024. godinu ukupne stope porasle su za 4,3 posto, među muškarcima 7,9 posto, s najvišim porastom među onima u dobi između 25 i 34 godine. Više od polovice slučajeva u 2024. bilo je kod muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima. Međutim, među ženama su stope smanjene za 8,6 posto, a najviše prijavljenih slučajeva bilo je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine.

- Iako se dio slučajeva može pripisati povećanoj svijesti o bolestima i testiranju, još uvijek visoke stope gonoreje među ženama reproduktivne dobi zabrinjavaju zbog potencijalnog rizika od komplikacija reproduktivnog trakta - upozorio je ECDC. Po zemljama, najviše su stope zabilježene u Irskoj, Malti, na Islandu, u Luksemburgu, Danskoj i Španjolskoj.

Hrvatska stoji odlično – uz Bugarsku i Rumunjsku imamo najniže stope, s manje od dva slučaja na 100.000 stanovnika. Kod sifilisa, pak, naša zemlja bilježi najpovoljniji rezultat s 0,9 slučajeva na 100.000 stanovnika.

Stopa prijavljivanja gonoreje u 2024. najviša je otkad se prate spolno prenosive infekcije, a najveći rast bilježi se među muškarcima u dobi između 25 i 34 godine

NEW AFRICA/SHUTTERSTOCK

Prijenos na dijete

Naglo je porastao broj slučajeva kongenitalnog sifilisa koji je dosegao najvišu brojku od 2009. i gotovo se udvostručio u odnosu na 2023. godinu. Infekcija nastaje kada se sifilis prenese sa zaražene trudnice na fetus. Prijenos se može dogoditi u bilo kojoj fazi infekcije i u bilo kojoj fazi trudnoće, no rizik je najveći kod trudnica s neliječenim ranim sifilisom. Između 2015. i 2024. godine Bugarska je prijavila najviše slučajeva (195), a slijede Portugal (96) i Mađarska (91). I tu možemo biti primjer drugima – u Hrvatskoj i još 13 zemalja 2024. nije prijavljen nijedan slučaj.

U izvješću ECDC-a kaže se da se kongenitalni sifilis može spriječiti te da je njegova eliminacija u EU i Europskom gospodarskom prostoru ostvariva. Svjetska zdravstvena organizacija postavila je Europi cilj eliminacije do 2030. godine, što znači da treba postići manje od jednog slučaja na 100.000 živorođenih. Izvješće preporučuje jačanje prevencije u heteroseksualnoj populaciji, povećanje programa probira i razmatranje univerzalnog ponovnog testiranja trudnica u trećem tromjesečju.

Zaboravili na kondome

Mogući razlozi visokih stopa među heteroseksualnim muškarcima i ženama uključuju promjene u seksualnom ponašanju. Te promjene znače veći rizik od prijenosa spolno prenosivih infekcija.

- Prvo, kondomi se koriste sve rjeđe i sve manje. Drugo, došlo je do povećanja broja seksualnih partnera, a ne broja seksualnih susreta, što bi bilo manje relevantno, a to je posebno vidljivo među mlađom populacijom, počevši od puberteta preko adolescencije pa sve do osoba u dvadesetima - rekao je Josep Mallolas, voditelj odjela za HIV/AIDS u Kliničkoj bolnici Barcelona, koji nije sudjelovao u izvješću.

Ipak ima i nešto boljih vijesti. ECDC je primijetio da povećani probir i testiranje, kao i bolji sustavi izvješćivanja, donekle mogu pridonositi većim brojkama, a izvješće navodi i da su, kao odgovor na porast broja slučajeva, neke zemlje uvele promjene u politici testiranja i poboljšale pristup besplatnom testiranju i samouzorkovanju. ECDC upozorava i da je potrebno više podataka kako bi se bolje razumjeli trendovi u različitim zemljama i populacijskim skupinama.