Tri godine od pojave covida u Hrvatskoj: Stanje stabilno, ali se i dalje umire

Tri godine nakon potvrde prvog slučaja covida-19 u Hrvatskoj stanje je stabilno, no još uvijek se ne radi o običnoj virozi jer je i dalje proglašena pandemija, a zaraženi na dnevnoj razini i dalje umiru od posljedica virusa, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

- Još uvijek ne možemo reći da je covid obična viroza jer je i dalje proglašena pandemija na svjetskoj razini. Osim toga, i dalje imamo prosječno dvije do tri zaražene osobe koje preminu, većinom ‘s covidom‘ - izjavila je Hini zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, tri godine nakon potvrđenog prvog slučaja zaraze 25. veljače 2020. godine.

Hrvatska je prošla dug put u borbi s novom zarazom, da bi danas, prema zadnjem izvješću Nacionalnog stožera od 20.veljače, imala svega devet novih potvrđenih slučajeva zaraze.

Proglašenje kraja pandemije moguće na proljeće

Zbog povoljne epidemiološke situacije i smanjenog interesa javnosti, Stožer je donio ovoga tjedna odluku da će se podaci o zaraženima objavljivati jednom tjedno.

- Izgledno je da bi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovoga proljeća mogla proglasiti kraj pandemije, no to će ovisiti prvenstveno o situaciji u Kini, u kojoj je eskalirala zaraza nakon ukidanja ‘nulte‘ tolerancije. U međuvremenu se pokazalo da su sojevi koji cirkuliraju u Kini već prisutni i u drugim zemljama - kaže Pavić Šimetin.

Ipak, dodaje, Kina sada ne predstavlja neku ugrozu, pa su ukinuta ograničenja za dolaske putnika iz Kine u Hrvatsku. Povoljna situacija u svijetu mogla bi dovesti do proglašenje kraja pandemije, nakon što ju je WHO proglasio 11. ožujka 2020., kaže Pavić Šimetin. U Hrvatskoj dominira omikron soj i njegove podvarijante. Zadnja je evidentirana pojava kraken podvarijante, no pokazalo se da se svaki novi soj širi sve brže, ali i da ima sve blažu kliničku sliku. Manji je pritisak na bolnice te je manje umrlih.

Nakon pojave omikrona početkom 2022., u Hrvatskoj su ukinute i sve epidemiološke mjere osim zaštitnim maski u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije.

Interes za cijepljenje je vrlo mali, a u zadnje vrijeme najviše se cijepe osobe zbog putovanja izvan Europe i radnici na kruzerima.

U zadnjem izvješću Stožera navodi se kako je u Hrvatskoj 19. veljače utrošena tek jedna doza cjepiva, pri čemu ni jedna osoba nije cijepljena prvom dozom.

Cjepivo protiv covida, međutim, i dalje stiže u Hrvatsku, a Pavić Šimetin ističe da je najsretnija situacija kada ga se uspije donirati putem COVAX mehanizma, većinom u afričke zemlje. No, i tamo se smanjio interes za cijepljenjem, koji je i inače bio mali.

Covid-19 odnio živote gotovo 18.000 ljudi

Stoga nam ostaje problem njegova skladištenja i uništavanja, sa čime se suočavaju i druge zemlje.

U protekle tri godine Hrvatska je prošla dug put borbe sa zarazom koja se u proljeće 2020. širila eksponencijalnom brzinom. Od prvog slučaja 25. veljače do 27. ožujka imali smo već više od 500 potvrđenih slučajeva, a prvi smrtni slučaj od covida u Hrvatskoj dogodio se 18. ožujka.

Tijekom trogodišnje pandemije u Hrvatskoj je od covida umrlo gotovo 18.000 osoba, a zaraženo je bilo ukupno nešto više od 1.268.000 osoba.

Prvu godinu pandemije obilježio je proljetni lockdown, online nastava, zabrana zadržavanja na ulicama, e-propusnice za napuštanja prebivališta i boravišta. Stroge restrikcije bile su na snazi od kraja ožujka do sredine svibnja, nakon čega je uslijedilo postupno popuštanje.

S obzirom da nije bilo ni lijeka niti cjepiva za novu bolest, s nestrpljenjem se očekivala prva isporuka Pfizerova cjepiva, koja je u Hrvatsku stigla krajem prosinca 2020. Hrvatska je tada bila na vrhuncu drugog vala širenja zaraze, dnevno je umiralo preko 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4500.

U proljeće 2021. vladao je veliki interes za tek dospjelo cjepivo, pa se stajalo u redovima na cijepnim punktovima. Vladu se tada kritiziralo za nedostupnost cjepiva, ali situacija se ubrzo promijenila. Naručene su velike količine cjepiva, no interes će postajati sve manji.

Na vrhuncu epidemije više od 7000 novozaraženih dnevno

Zaraza se razbuktavala u valovima, ovisno o mutiranju virusa. U četvrtom valu epidemije, od kolovoza do prosinca 2021., prevladavala je delta varijanta.

Vrhunac četvrtog vala epidemije u Hrvatskoj zabilježen je 10. studenoga 2021. godine sa 7315 novozaraženih u jednom danu, no početkom 2022. prekretnicu u razvoju epidemije donijela je postupna dominacija omikron varijante, koja se brzo širi, ali većinom ne izaziva teže kliničke slike.

Uvođenje epidemioloških mjera pratili su od jeseni 2020. i prosvjedi korona-skeptika, protivnika obaveznog nošenja maski i svih ostalih mjera zaštite od epidemije.