Tiha epidemija masne jetre: gastroenterolog Šeša upozorava na probir rizičnih skupina, a njih je više nego što mislimo

Donedavno smo bolesti jetre povezivali s alkoholom pa ako nismo prečesto posezali za čašicom, smatrali smo se zaštićenima od njih. Situacija se dramatično promijenila i čini se da bismo o jetri danas trebali razmišljati baš svi, čak i ako ne konzumiramo alkohol i nemamo baš nikakvih simptoma i problema. Masna bolest jetre ili, medicinskim rječnikom, metabolička steatotična bolest jetre (MASLD), jedno je od najraširenijih i najbrže rastućih stanja jetre u svijetu. Od nje boluje oko 30 posto svjetske populacije, a prema predviđanjima stručnjaka za deset godina taj će se broj udvostručiti. Kao i kod mnogih drugih bolesti, rana dijagnoza mogla bi spasiti mnoge živote, no kod bolesti jetre najveći je problem što su tihe, nevidljive, bezbolne... Simptomi se javljaju kad je bolest već u uznapredovaloj fazi, a dotad se tiho razvija i napreduje, dok mi mislimo kako pucamo od zdravlja. Pokazala je to i javnozdravstvena akcija koja je, ususret Svjetskom danu bolesti jetre, provedena u pet hrvatskih gradova. Pregledi uređajem FibroScan pokazali su da mnogi građani žive s oštećenjima jetre bez ikakvih vidljivih simptoma. Gastroenterolozi su napravili više od 500 pregleda, a u svakom od gradova u kojima je akcija provedena kod četvrtine ljudi otkrivena je patološka promjena na jetri. Ova jednostavna, brza i bezbolna pretraga, elastografija jetre, probleme može otkriti rano, što je ključno za sprečavanje težih bolesti i raka jetre. O ovoj vrlo korisnoj pretrazi uređajem FibroScan, o zabrinjavajućem porastu broja oboljelih od bolesti jetre u Hrvatskoj, ali i o tome kako se one u vrlo velikom broju slučajeva mogu izbjeći, razgovarali smo s dr. Viborom Šešom, specijalistom gastroenterologije iz KBC-a Zagreb.

U najvećem broju slučajeva masna bolest jetre posljedica je životnih navika i pridruženih bolesti, no važnu ulogu mogu imati i genetski čimbenici koji pridonose njezinu razvoju i bržem napredovanju, upozorava gastroenterolog Šeša

Josip Bandić/CROPIX

Kakvo je stanje zdravlja jetre u Hrvatskoj? Bilježi li se kod nas porast slučajeva masne jetre i čemu se to pripisuje?

- Hrvatska je zemlja Europske unije s najvišim stopama pretilosti i prekomjerne konzumacije alkohola, što su glavni rizični čimbenici nastanka masne bolesti jetre. Na globalnoj razini od masne bolesti jetre povezane s metaboličkom disfunkcijom boluje oko 30 posto ljudi, uz trend daljnjeg porasta. Iako ne postoji točan registar oboljelih u Hrvatskoj, može se pretpostaviti da su brojke slične onima u svijetu. U najvećem broju slučajeva masna bolest jetre posljedica je životnih navika i pridruženih bolesti, no važnu ulogu mogu imati i genetski čimbenici koji pridonose njezinu razvoju i bržem napredovanju. Nažalost, zbog svega toga ova bolest sve se češće dijagnosticira i u djece.

Glavni problem s bolestima jetre je to što su često bez simptoma. Postoje li ipak neki znakovi na koje bismo trebali obratiti pažnju jer bi mogli upućivati na to da nešto s jetrom nije u redu?

- U većini slučajeva kronične bolesti jetre koje nisu u terminalnoj fazi nemaju simptoma. Ako se i jave, oni su nespecifični, poput kroničnog umora, svrbeža kože, slabijeg apetita. U slučaju uznapredovale bolesti jetre može se javiti žutilo kože i sluznica, oticanje trbuha i nogu, poremećaj stanja svijesti.

S obzirom na to da se na simptome ne možemo osloniti za rano otkrivanje oštećenja jetre, mogu li nam u tome pomoći pravovremeni preventivni pregledi? Koliko bi često trebalo odlaziti na pregled kod gastroenterologa i od koje bi dobi trebalo s tim početi kako bismo očuvali zdravlje tog važnog organa?

- Zasad se ne preporučuje provoditi probir na jetrene bolesti u općoj populaciji, već samo u rizičnih skupina poput bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2, osoba s prekomjernom tjelesnom težinom uz jednu ili više komponenti metaboličkog sindroma te kod ljudi s perzistentno povišenim jetrenim enzimima. Inicijalni probir može se provoditi FIB-4 testom, jednostavnim testom koji na temelju kombinacije krvnih nalaza i dobi predviđa rizik uznapredovalog jetrenog oštećenja. Ako je on povišen, uputno bi bilo pacijenta poslati na dodatnu gastroenterološku obradu.

Glavne prednosti ultrazvučne elastografije (FibroScana) su to što je neinvazivna, brza i jednostavna za izvođenje te ne zahtijeva oporavak nakon pretrage.

Josip Bandić/CROPIX

Kakvu ulogu u ranom otkrivanju oštećenja jetre ima elastografija jetre, pretraga koja se često naziva FibroScan, a koristila se i u nedavnoj javnozdravstvenoj akciji Hrvatskog gastroenterološkog društva?

- Elastografija jetre je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se procjenjuje čvrstoća, odnosno elastičnost jetrenog tkiva s ciljem određivanja stupnja fibroze (ožiljkavanja) jetre. Postoji više različitih tehnika elastografije, a ultrazvučna je jedna od najčešće korištenih metoda.

Koje su prednosti te metode u odnosu na biopsiju jetre?

- Glavne prednosti ultrazvučne elastografije su to što je neinvazivna, brza i jednostavna za izvođenje te ne zahtijeva oporavak nakon pretrage.

Može li elastografija u potpunosti zamijeniti biopsiju ili je ona i dalje u nekim slučajevima potrebna?

- Elastografija ne može u potpunosti zamijeniti biopsiju jetre. U nekim situacijama rezultati mogu biti manje pouzdani ili se nalaze u tzv. sivoj zoni, kada nije moguće jasno odrediti stupanj fibroze, pa je ipak potrebna biopsija. Osim toga, biopsija ima važnu ulogu i u utvrđivanju uzroka bolesti jetre.

Primjenjuje li se ona samo u svrhu procjene stupnja oštećenja jetre kad je bolest već dijagnosticirana ili može služiti i za postavljanje rane dijagnoze bolesti jetre u fazi kad još nema nikakvih simptoma?

- Elastografija se prvenstveno koristi za procjenu stupnja oštećenja jetre, a ne za postavljanje dijagnoze. Važno je naglasiti da se ne radi o slikovnoj metodi, pa se njome ne može dijagnosticirati rak jetre niti druge strukturne promjene.

Ipak, masna bolest jetre jedan je od rizika za razvoj karcinoma jetre, a elastografija pomaže u ranom otkrivanju oštećenja. Čini se da ta pretraga ima važnu ulogu u sprečavanju smrti od bolesti jetre jer ranija dijagnoza znači i veće mogućnosti liječenja i bolje ishode. Može li ona biti dio eventualnog probira na karcinom jetre? Ide li se u tom smjeru?

- Najveći rizik od komplikacija i raka jetre imaju osobe s uznapredovalim oštećenjem jetre. Problem je što takva stanja često ne uzrokuju simptome sve do kasne faze bolesti. Elastografija pomaže na vrijeme prepoznati takve bolesnike i uključiti ih u redovite kontrole, čime se povećava šansa za rano otkrivanje komplikacija i uspješnije liječenje.

Kome se preporučuje elastografija?

- Preporučuje se osobama kod kojih postoji sumnja na kroničnu bolest jetre te bolesnicima s već postavljenom dijagnozom radi procjene stupnja oštećenja i praćenja tijeka bolesti. Također, primjenjuje se kada druge neinvazivne metode upućuju na mogućnost uznapredovale fibroze, kako bi se procijenila potreba za daljnjom obradom i adekvatnim liječenjem.

Kakva su vaša iskustva iz prakse? Koliko je ta metoda uistinu važna i korisna u smislu ranog otkrivanja bolesti jetre?

- U svakodnevnoj praksi ultrazvučna elastografija je postala važan alat jer liječnicima omogućuje brzu i pouzdanu procjenu stupnja jetrene fibroze bez potrebe za invazivnim zahvatima. Time olakšava donošenje odluka o daljnjem liječenju i praćenju bolesnika.

Je li elastografija danas postala zlatni standard?

- Zlatni standard za procjenu jetrene fibroze i dalje je biopsija. Međutim, zbog svoje jednostavnosti i sigurnosti, elastografija se danas koristi kao prva metoda izbora u velikom broju slučajeva.

Primjenjuje li se u našim bolnicama?

- Dostupna je u većini većih bolnica i sve se češće koristi u rutinskoj obradi bolesnika s bolestima jetre.

Ove godine slogan Svjetskog dana jetre je "Zdrave navike, snažna jetra". U tom smislu, možete li nam reći što sami možemo učiniti za zdravlje jetre i kao prevenciju masne bolesti jetre? Kakva bi trebala biti naša prehrana? I koja hrana direktno šteti jetri?

- Kao što moto govori, uz zdrave životne navike možemo spriječiti ili usporiti nastanak većine jetrenih bolesti, a pogotovo masne bolesti jetre povezane s metaboličkom disfunkcijom. Radi se o preporukama za redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu, smanjenje konzumacije alkohola te o preventivnim pregledima jetre kod rizičnih bolesnika poput onih sa šećernom bolesti, prekomjernom tjelesnom težinom ili obiteljskom anamnezom kroničnih jetrenih bolesti. Po pitanju prehrane, preporučuje se izbjegavati prerađenu hranu, šećer i zasićene masnoće, a prehranu temeljiti na povrću, nemasnim izvorima proteina te zdravim izvorima masnoće poput maslinovog ulja i orašastih plodova.

Je li točan podatak da je oko 90 posto bolesti jetre izlječivo ako se otkrije na vrijeme?

- Teško je govoriti o točnom postotku izlječivosti bolesti jetre, no u velikom broju slučajeva vrijedi da se, ako se otkriju na vrijeme, mogu uspješno liječiti ili držati pod kontrolom. Jednako je važno istaknuti da se mnoge kronične bolesti jetre mogu spriječiti zdravim životnim navikama - uravnoteženom prehranom, redovitom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanjem prekomjerne konzumacije alkohola i cijepljenjem protiv virusnih hepatitisa.