Nažalost, u Hrvatskoj, za razliku od mnogih zemalja, osviještenost o opasnosti od sunčeva UV zračenja, ali i umjetnih izvora UV zračenja u solarijima, i dalje je niska pa se samo oko 60 posto naše populacije štiti od sunca, i to tek povremeno.
- Edukacija o zaštiti od UV zračenja mora započeti već kod djece vrtićke dobi i biti kontinuirana, a odrasli moraju štititi djecu jer su opekline od sunca u djetinjstvu jedan od najjačih rizičnih čimbenika u nastanku melanoma i ostalih kožnih zloćudnih tumora - kaže izv. prof. dr. sc. Marija Buljan, spec. dermatologije i venerologije, subspec. dermatološke onkologije.
Od ranog proljeća do kasne jeseni
- Fotoprotektivno ponašanje je ono što dermatolozi zagovaraju kako bi se izbjegle neželjene posljedice sunčevih zraka na kožu. Redovita primjena fotoprotektivnih sredstava poželjna je već od ranog proljeća do kasne jeseni te zimi prilikom skijanja i boravka na višim nadmorskim visinama. Odabir visine zaštitnog faktora ovisi o tipu kože. Osobama svijetle puti i očiju čija koža uvijek izgori preporučuje se korištenje zaštitnog faktora 50+, dok je osobama tamne kože, kose i očiju dovoljan faktor 30. Kvalitetan proizvod za zaštitu od sunca treba štititi ne samo od UV nego i od UVA zraka, a danas su na tržištu dostupni proizvodi koji sadrže zaštitu i od infracrvenog zračenja te od vidljivog svjetla. Fotoprotektivno sredstvo treba nanijeti 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu te ponoviti nanošenje svaka dva do tri sata, ali i kada se boravi u hladu te kada je oblačno vrijeme. Osim lokalne primjene proizvoda sa širokospektralnim zaštitnim filterima te fotoprotektivne odjeće, šešira i naočala, danas se zna da dodatnu zaštitu od oksidativnog stresa u koži, koji nastaje izlaganjem sunčevim zrakama, možemo postići i uzimanjem suplemenata koji sadrže antioksidativne sastojke poput astaksantina, beta-karotena, ekstrakta biljke Polypodium leucotomos i druge - savjetuje prof. Marija Buljan te podsjeća da se za svoju kožu trebamo brinuti tijekom cijele godine.