Što učiniti ako udarite glavom i kada zatražiti liječničku pomoć? Fatalna ozljeda koju je doživio Bob Saget nije neuobičajena

Nakon što je 9. siječnja izveo stand-up komičarsku točku u Orlandu na Floridi, komičar i glumac Bob Saget pronađen u svojoj hotelskoj sobi, a na mjestu događaja proglašen je mrtvim.

Prema izjavi njegove obitelji 65-godišnji glumac je "slučajno udario u potiljak o nešto, nije mislio da je nešto ozbiljno i zaspao je". Kasnije je u obdukcijskom izvješću otkriveno da je Saget pretrpio značajan udarac u glavu, te da je imao višestruke prijelome lubanje i krvarenje u mozgu, prenio je The New York Times.

Nisu rijetka pojava

- Po život opasne ozljede mozga poput Sagetovih nisu neuobičajene. Tisuće ljudi umire od traumatskih ozljeda mozga, a većina nastane pri padu - kaže za Health, dr. Angela K. Lumba-Brown, klinička docentica hitne medicine i neurokirurgije na Medicinskom fakultetu Stanford. U Hrvatskoj, pak, posljedice traumatske ozljede mozga predstavljaju jedan od najvažnijih zdravstvenih problema, a najčešći uzrok su prometne nesreće (70%). Naime, traumatske ozljede mozga mogu rezultirati teškim komplikacijama poput krvarenja u mozgu, oticanja i smrti, pa je uputno znati kada potražiti hitnu medicinsku pomoć za sebe ili drugu osobu. Kada udarite ruku ili uganute gležanj obično možete vidjeti fizičke znakove ozljede, što bi vas moglo potaknuti da potražite liječničku pomoć. Ozljede mozga najčešće nisu vidljive.

Raspon od blagih do teških

- Traumatske ozljede mozga događaju se, osim u padovima, od izravnih udaraca u glavu, prometnih nesreća ili nanesenih ozljeda poput napada ili pokušaja (samo)ubojstva - kaže dr. Lumba-Brown. Raspon ozljeda je od blagih ili potresa mozga do umjerenih i teških.

Udaranje glavom o vrata ormarića, pad ili ozljeđivanje u sportu može uzrokovati blagu ozljedi ili potres mozga, ali iako možete osjetiti bol i neurološke simptome, skeniranje mozga neće pokazati simptome poput krvarenja, modrica ili oteklina -kaže dr. Lumba-Brown. Većina ljudi koji pate od potresa mozga osjeća se bolje u roku od nekoliko tjedana.

- Umjerena ili teška traumatska ozljeda mozga na CT snimci vidjet će se kao hematom - posebno epiduralni hematomi ili subduralni hematomi. Epiduralni hematom uključuje krvarenje iz puknuća krvne žile u prostoru između lubanje i pokrova oko mozga, nazvanog dura mater. Subduralni hematom uključuje krvarenje iz puknuća krvne žile između dura mater i područja izvan mozga - kaže dr. sc. Anthony P. Kontos s Medicinskog centra Sveučilišta u Pittsburghu. Prema Američkom udruženju neurokirurga, umjerena do teška traumatska ozljeda mozga također može uključivati kontuzije, modrice moždanog tkiva ili krvarenja.

Ove umjerene do teške traumatske ozljede mogu biti posebno opasne - bilo koja vrsta krvarenja ili oticanja lubanje može povećati pritisak u mozgu (poznat i kao povećani intrakranijalni tlak), što je situacija opasna po život. Dodatni pritisak u mozgu može pritisnuti strukture mozga i ograničiti protok krvi, što može dovesti do teškog oštećenja mozga ili smrti.

Također, važno je znati da težina ozljede mozga može napredovati od jednog stupnja do drugog, zbog čega jako važno potražiti liječničku pomoć ako ste zabrinuti. Epiduralni i subduralni hematomi mogu se pojaviti nekoliko dana ili čak tjedana nakon ozljede glave, stoga je važno ostati oprezan i pratiti svoje simptome. Ne ustručavajte se otići na hitnu službu ako mislite da nešto nije u redu.

Tko je u riziku za komplikacije od ozljeda glave

Traumatska ozljeda glave može se dogoditi svakom, ali neki su izloženi većem riziku za ozbiljne probleme.

- Na primjer, osobe s poremećajima krvarenja izložene su većem riziku od komplikacija, osobe starije od 65 godina, koje imaju tanje krvne žile, također su izložene većem riziku od teških ozljeda. Oni s osteopenijom (gubitkom koštane mase i povećanim rizikom od prijeloma) također se smatraju visokorizičnim - kaže dr. Lumba-Brown.

Glavni faktor rizika su i lijekovi za razrjeđivanje krvi, budući da sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, čak i male posjekotine ili modrice krvarit će puno više. Zbog toga razrjeđivači krvi mogu povećati rizik od bilo kakvog krvarenja u mozgu.

Na kraju, i ljudi koji bi mogli imati poteškoća objasniti svoje simptome poput male djece, osoba s demencijom ili problemima s pamćenjem također su izloženi većem riziku.

Kada biste trebali otići liječniku nakon ozljede glave?

Čak i ako je samo blagi udarac u glavu, uvijek je dobra ideja da medicinski stručnjak procjeni težinu ozljede. Potresi mozga mogu i pogoršati postojeće probleme poput migrene, bolesti kretanja, anksioznih poremećaja i poremećaja raspoloženja.

Budući da se ozljede glave s vremenom mogu pogoršati, liječnik također može pomoći u praćenju simptoma i oštećenja kako biste bili sigurni da se ne pogoršavaju. Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA pokazalo je da su se oni koji su pretrpjeli ozljedu glave i zatražili liječničku pomoć u roku od tjedan dana oporavili brže od onih koji su duže čekali da potraže pomoć.

Umjerene i teške traume mozga međutim, zahtijevaju hitnu pomoć odmah. Ako imate bilo koji od ovih simptoma, nazovite 112 ili neka vas netko odmah odvede u hitnu službu:

• gubitak svijesti
• jaka glavobolja
• vrtoglavica
• bilo koja vrsta slabosti ili smanjene koordinacije
• problemi s govorom
• zbunjenost ili poteškoće u razmišljanju
• napadaj (tresenje ili trzanje)
• pospanost ili nemogućnost buđenja
• ponovljena mučnina ili povraćanje

Osim primjetnih simptoma, dr. Lumba-Brown kaže da svakoga tko se smatra visokorizičnim za komplikacije ozljede glave treba odmah otići na hitnu.

- Ako zadobijete ozljedu glave dok ste sami, trebali biste nekome drugome reći da ste se udarili u glavu ili nazvati svog liječnika obiteljske medicine. A osjećate nelagodu zbog spavanja nakon bilo kakve ozljede glave, čak i relativno blage, u vašem je najboljem interesu da razgovarate i s liječnikom. On može procijeniti je li vaša pospanost normalna ili je reprezentativna za progresivnu ozljedu mozga - kaže dr. Lumba-Brown.

Prevencija ozljeda je najbolje rješenje

Naravno, važno je i sprječavanje ozljeda, a preventivne mjere uključuju korištenje sigurnosnog pojasa u vozilu i kacige kada je to potrebno (kao što je vožnja bicikla, skijanje ili skateboarding). Kod kuće također možete održavati šetnice čistima, paziti da se zimi ne zalede lokve vode, ne stavljati tanke i labave prostirke na pod i izbjegavati rizična ponašanja poput stajanja na stolcu i penjanja na pultove ili ljestve, osobito kada ste sami.