Što bi svaki srčani bolesnik trebao znati o svojoj bolesti u ljetnim mjesecima

Nagle promjene atmosferskog tlaka mogu kod nekih prouzročiti srčani udar, osobito onaj koji zahvaća desnu koronarnu arteriju. To je puno češće ljeti nego zimi.

Aterosklerotske promjene na žilama, koje su sve izraženije kako starimo, smanjile su sposobnost organizma da se adaptira na visoke temperature i nagle izmjene.

Što se događa s tijelom i kako si pomoći

Posljednjih ljeta svjedočimo naglim prodorima hladnijih i vrućih fronti tijekom ljetnih mjeseci, što osobito teško podnose srčani bolesnici. Njima se savjetuje pojačan oprez za ljetnih mjeseci i toplinskih udara. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog češće dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge otiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.

Srčanim bolesnicima savjetuje se stoga tijekom vrućina i ljetnih mjeseci izlaziti samo ujutro i navečer, a tijekom dana biti u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. Razlika između temperature u kući i vani ne bi trebala biti veća od sedam stupnjeva, stoga tako treba namjestiti klima-uređaj.

Je li trenutna terapija dobra terapija?

Treba piti dovoljno tekućine, jesti umjereno i sezonsko voće i povrće. Propisanu terapiju treba redovito uzimati i prije vrućina, a na početku ljeta dobro je posjetiti kardiologa kako bi eventualno izmijenio terapiju.

Bolesnici koji inače uzimaju lijekove za mokrenje trebaju još dodatno piti tekućinu i nadomjestiti elektrolite kad se uz to i pojačano znoje, jer se postojeća bolest može pogoršati.

Može doći do smanjenja cirkulatornog volumena i veće gustoće krvi, što potencira pojavu tromboze i infarkt.

Getty Images/iStockphoto

Osluškujte svoje tijelo i glasno recite ako se iznenada ne osjećate dobro.

Kako prepoznati da je došlo do pogoršanja bolesti

Poseban oprez potreban je kod uzimanja diuretika, koji potiču izlučivanje vode iz organizma. Ti lijekovi, suprotno uvriježenom vjerovanju, ne izbacuju vodu, već sol (NaCl), a kako je ljeti potreba za diureticima obično smanjena, veća potreba za njima može ukazivati na pogoršanje bolesti. Stoga svaku promjenu, nejasnoću ili pogoršanje obavezno prijavite liječniku, koji će prema potrebi promijeniti ili prilagoditi terapiju.

Možda treba smanjiti dozu lijeka kako bi se spriječila pojava preniskog tlaka i gubitka svijesti. Puno tekućine pomoći će boljoj regulaciji tlaka. Liječnik će paziti i da doza lijeka ne bude prevelika za one koji počinju liječenje visokog krvnog tlaka tijekom ljetnih mjeseci, jer ga visoke temperature mogu naglo sniziti.

Problemi s bubrezima također zahtjevaju oprez od vrućina

Izbjegavajte boravak na otvorenom tijekom velikih vrućina i redovito vodite dnevnik tlaka. I oni koji imaju probleme s bubrezima trebaju izbjegavati vrućine jer je povišena temperatura napor za bubrege. Oni koji imaju akutnu infekciju ili su preboljeli akutnu bolest ili operaciju također trebaju izbjegavati izlaganje toplini.