FOTOGRAFIJE: Shutterstock
dežurna ordinacija

Stezanje oko srca nakon infarkta? Evo koje pretrage biste trebali napraviti

Kod osoba s preboljelim infarktom miokarda provodi se godišnja kardiološka kontrola i kada nema nikakvih simptom


Prije četiri godine imao sam teški infarkt. Tijekom prve godine nakon infarkta imao sam jake bolove u prsima koji su s vremenom prestali, ali su se nedavno ponovno javili. Osjećam jako stezanje oko srca i ispod prsne kosti te istodobno trnce u desnoj ruci. Pijem redovito sve lijekove koji su mi propisani, a katkad uzmem i tabletu protiv bolova. Moj kardiolog smatra da bolovi nisu od srca. Koje bih pretrage trebao napraviti da budem miran?

Damir M., Šibenik


Odgovara mr. dr. Ante Petrušić, internist-kardiolog, dijabetolog i endokrinolog, Zagreb:

image
FOTOGRAFIJE:

Ljudi imaju različit prag boli. Dok jedni "cvile" na minimalne bolove tako da im bližnji više i ne vjeruju, dotle drugi samozatajno, ne želeći uznemiravati svoje bližnje, podnose i teže bolove. Dakle, ako se netko tuži na bolove, pogotovo na one koji mogu dolaziti od različitih organskih sustava, razumno je poduzeti sve što nam danas stoji na raspolaganju da se utvrdi porijeklo bolova, kako ne bismo propustili nešto što bi moglo dovesti do značajnijeg narušavanja zdravlja ili čak do smrtnog ishoda.

Psihički moment treba ostaviti kao zadnju mogućnost, jer on neće za trajanja obrade ugroziti život bolesnika. Vi ste preboljeli teški infarkt i samim time skrećete pažnju na kardiovaskularni sustav. Stoga trebate učiniti kardiološki pregled, elektrokardiogram (EKG), u slučaju poremećaja ritma i holter EKG-a, ergometriju, ultrazvuk srca, rendgensku snimku srca i pluća te po potrebi CT (kompjutorizirana tomografija) toraksa (prsnog koša). Svakako treba u vrijeme bolova učiniti laboratorijske pretrage s troponinom (srčanim enzimom koji će otkriti eventualno ponovni, svježi infarkt srčanog mišića). U to treba obavezno uključiti krvnu sliku, jer u slučaju anemije i naoko beznačajna suženja koronarnih arterija (te arterije preko krvi donose srčanom mišiću kisik i hranjive tvari) mogu uzrokovati bolove. Tu svakako treba uključiti i glukozu u krvi (ljudi sa šećernom bolesti skloniji su aterosklerozi, koja dovodi do angine pektoris i infarkta srčanog mišića), lipidogram (kolesterol sa svim svojim frakcijama, HDL koji djeluje zaštitno na srce i krvne žile i LDL koji djeluje štetno na srce i krvne žile te trigliceride). Ergometrija će otkriti eventualni slabiji protok kroz koronarne arterije u opterećenju.

U slučaju patološkog nalaza treba učiniti koronarografiju, a kod graničnog ergometrijskog nalaza treba učiniti scintigrafiju miokarda uz opterećenje gdje će se pokazati i eventualne promjene na mikrocirkulaciji (i na najsitnijim krvnim žilama) koje se na koronarografiji ne prikazuju.

Zašto i rendgenska snimka srca i pluća i po potrebi CT toraksa?

Zato što rendgenska snimka prsnog koša daje oblik i veličinu srca i velikih krvnih žila (može otkriti aneurizmu torakalne aorte), a CT toraksa u slučaju indikacije još mnogo finije prikazuje sve strukture cijelog prsnog koša i često se koristi za isključivanje disekcije (raslojavanja) stijenke aorte. U tom slučaju se kroz raslojenu stijenku aorte stvori druga cijev pa aorta izgleda poput puške dvocijevke, a stijenke obiju cijevi su stanjene i prijete rupturom i brzim iskrvarenjem. To prate intenzivni bolovi u prsnom košu, a mirni srčani enzimi isključuju infarkt kao uzrok bolova. Ako bi svi nalazi bili uredni, preostaje se konzultirati s neurologom zbog trnaca u desnoj ruci. On će na osnovi pregleda i EMNG-a (elektromioneurografije) dokazati ili isključiti cervikobrahijalni sindrom (pritisak degenerativno promijenjenih kralježaka na živce koji iz kralježnice idu u desnu ruku). Kada bi ovo sve bilo uredno, tek se tada može razmišljati o takozvanom torakalnom sindromu (bolovima mišićno-koštanog sustava) ili pak uzeti u obzir i psihički moment. Inače se kod osoba s preboljelim infarktom miokarda provodi godišnja kardiološka kontrola i kada nema nikakvih simptoma.

Linker
24. studeni 2024 23:49