STAROST ČOVJEKA

Starost čovjeka

Može li se starenje zaustaviti?

U POSLJEDNJIH stotinu godina prosječna životna dob ljudi gotovo se udvostručila, a znanstvenici smatraju da je granica životnog vijeka čovjeka čak 120 godina.

Vitalna starost i 120. rođendan teza je koja znanstvenu zajednicu dijeli na pesimiste i optimiste. Dok prvi racionaliziraju i ljudski organizam opisuju mehaničkim rječnikom, potonji tvrde da su starenje i dugovječnost određeni genetskim programima koji mogu biti poboljšani, a kao dokaz pozivaju se na eksperiment kojim je miševima život "produljen" s dvije na tri godine.

Reduciranje unosa kalorija jedan je od preporučenih načina za dug život, a minimalna konzumacija hrane već je dobila i svoje ljudske pristaše. Pozivajući se na znanstvena istraživanja, u Americi je osnovan pokret onih koji s pomoću siromašnog tanjura planiraju slaviti barem 100. rođendan. Ipak, novije teorije ne glorificiraju slabu prehranu nego preporučuju tek smanjenje proteina u prehrani. Točnije, izbacivanje metionina, jedne od devet osnovnih aminokiselina čiji bi manjak istog onog dugovječnog miša koštao života u svega nekoliko tjedana.

Nije jasno kako restrikcija metionina produljava život, ali odgovor je, čini se, povezan s teorijom koja starenje povezuje sa slobodnim radikalima i njihovim učinkom. A upravo "prozvane" slobodne radikale dio znanstvenika ne smatra konkretnim uzrokom starenja nego tek posrednicima. Njihovu ulogu, tvrde, kontroliraju geni kojima upravlja tzv. program smrti, a kao jedan od primjera navode život, odnosno iznenadnu smrt lososa. U dobi oko tri godine, otkriva istraživanje, dolazi do velikog povećanja slobodnih radikala i nagle smrti. Teorija "programa smrti" naišla je na otpor, a postavljeno je pitanje može li se starenje koje počinje rođenjem ikako zaustaviti ili usporiti?

Unatoč brojnim teorijama i istraživanjima, ali i rezultatima, na različitim životinjskim vrstama, za ljudsku vrstu vrijede neka druga pravila. Kod životinja je, naime, starenje proces koji, čini se, ide u tandemu, jer se starenje mozga odvija zajedno sa starenjem ostalih organa, dok je starenje mozga ljudskog bića djelomično odvojeno od starenja ostalih organa. Tako je nemoguće pretpostaviti da će u slučaju maksimalnog produljenja ljudskog života mozak automatski pratiti proces te da će mentalno propadanje također biti usporeno.

Stoga će unatoč raznoraznim tezama, proučavanjima, ispitivanjima većina zaključiti da bi cilj trebala biti što bolja kvaliteta ljudskog života, a ne broj godina. Uostalom, rijetko tko na mučan način i lišen uživanja u dobrom životu želi dočekati svojih 120 svjećica.

Starost čovjeka

GORILOPEDIJA - ZDRAVLJE