SREDSTVA ZA SUNČANJE

Sredstva za sunčanje

KOLIKO MOŽEMO biti sigurni da nas kreme za sunčanje zaista mogu zaštititi od raka kože?

U trenutku kada milijuni ljudi hrle na morsku obalu da bi uživali u sunčanju, sa svih strana stižu upozorenja stručnjaka o štetnosti prekomjernog izlaganja Sunčevim zrakama.

Britanski popularno-znanstveni časopis New Scientist u jednom od posljednjih brojeva iznosi alarmantan podatak da broj oboljelih od melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože, raste brže nego od bilo kojeg drugog oblika tumora.

Štoviše, stručnjaci smatraju da se u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji broj oboljelih od melanoma udvostručuje svakih deset godina. Procjene za Hrvatsku govore da godišnje od melanoma oboli oko 450 ljudi. No svake se godine broj kod nas oboljelih od toga zloćudnog oblika tumora povećava za osam posto.

Nema dvojbe da se ljudi danas češće sunčaju nego u prošlosti kada je preplanulost bila oznaka lošeg društvenog statusa. No u 20. stoljeću sve se promijenilo, a zanimljivo je da je modni diktat preplanulosti lansirala legendarna Coco Chanel nakon što se s jednog ljetovanja vratila brončane puti.

Vlastita opsesija slavne dizajnerice koju je zdušno promovirala, pedesetih i šezdesetih godina prerasla je u modni kult koji se održao do danas. No početkom devedesetih godina epidemiolozi su počeli upozoravati na dramatični porast broja oboljelih od raka kože u nekim zemljama, poput Australije, što je povezano i s ozonskom rupom iznad Južnog pola, zbog čega ultraljubičasto zračenje (UV) lakše prodire do Zemlje.

Kada se govori o našoj izloženosti UV- zrakama, misli se prvenstveno na UV-A i UV-B zrake, te iznimno na UV-C zrake jer one zasad ne dopiru do površine Zemlje. Kao što je poznato UV-B zrake, čija je valna duljina od 280 do 320 nanometara (prefiks nano označava milijarditi dio metra) upijaju se u površinim slojevima kože.

One izazivaju tamnjenje kože, no zbog pretjeranog izlaganja UV-B zrakama stvaraju se crvenilo, dehidracija i opekline kože. Kako su nekad stručnjaci bili isključivo fokusirani na UV-B, jer se njihov učinak brzo vidi, starije generacije krema za sunčanje štitile su uglavnom od tih zraka pa su ljudi satima mogli sunčati se, a pritom ne izgorjeti. No te su kreme bile slaba zaštita protiv UV-A zračenja m.

Riječ je o ultraljubičastim zrakama valne dužine od 320 do 400 nanometara, koje prodiru dublje u kožu, a njihove se posljedice vide tek naknadno. Iako znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću reći, sve je više dokaza da su upravo UV-A zrake povezane s nastankom melanoma.

Naime, budući da prodiru dublje u kožu, UV-A zrake mogu doprijeti i do melanocita, stanica koje sintetiziraju melanin. Riječ je o pigmentu koji je važan u zaštiti od štetnog djelovanja ultraljubičastih zraka. No cijena toga ponekad je visoka jer dolazi do stvaranja melaninovih radikala što u konačnici može izazvati melanom. No riječ je o hipotezi koja još nije čvrsto dokazana. U svakom slučaju, stručnjaci upozoravaju na oprez. Iako farmaceutska i kozmetička industrija gotovo svakodnevno lansiraju nova zaštitna sredstva, važno je naglasiti da ne postoji 100-postotna zaštita od UV-zraka.

Sredstva za sunčanje