Smiju li dijabetičari na keto dijetu?

Bolujem od šećerne bolesti tipa 2 i uz tablete održavam dosta dobru regulaciju šećera. Imam problema s težinom, nikako da smršavim. Na Facebooku preporučuju keto dijetu. Smiju li osobe s dijabetesom ići na ovakvu dijetu?

Lana V., Zagreb

Odgovara dr. Anica Badanjak, internist-endokrinolog i dijabetolog:

FOTOGRAFIJE: BERISLAVA PICEK/CROPIX CROPIX

"Ketogena ili keto dijeta vrlo je popularna u svijetu kod osoba koje žele smanjiti tjelesnu masu. Prva njena upotreba bila je medicinska, u liječenju epilepsije. U posljednje vrijeme postala je jako popularna među osobama s dijabetesom i kratkoročno se pokazala učinkovitom, ali nemamo saznanja o dugoročnim učincima, zbog čega su dijabetolozi suzdržani. Bazira se na jako restriktivnom unosu ugljikohidrata (5-10 posto) i visokom udjelu masti (55-70 posto), uz nešto povećan udio proteina (25-35 posto). Popularnost je stekla zbog brzog gubitka težine, posebice masnog tkiva na trbuhu, lakše regulacije šećera u krvi (unos ugljikohidrata jako smanjen) i značajnog sniženja HbA1c, smanjuje trigliceride, povećava razinu dobrog, HDL kolesterola, vrijednosti krvnog tlaka su niže, smanjuje inzulinsku rezistenciju, smanjuje potrebe za inzulinom, poboljšava moždane funkcije. Ako znamo da je glukoza (šećer) glavni izvor energije za naše tijelo, posebice mozak, postavlja se pitanje što se događa na keto prehrani. Kada se jako smanji unos ugljikohidrata, tijelo za nekoliko dana ostaje bez šećera (glukoze).

Masnoće kao gorivo

Alternativa je korištenje tjelesne masnoće kao goriva, zbog čega dolazi do stvaranja masnih kiselina i ketona u jetri. Stanje povišenih ketona naziva se ketoza i događa se tijekom svakodnevnog života, tijekom gladovanja, ovisno o količini ugljikohidrata koji se unose u tijelo. Na isti način to se događa kod keto dijete i govorimo o nutritivnoj ketozi. U nedostatku glukoze ketone kao izvor energije može koristiti i mozak. Kod osoba sa šećernom bolešću, posebice onih s tipom 1, ketoni obično asociraju na mogućnost razvoja po život opasnog stanja - ketoacidoze. Ketoacidoza se razvija kada tijelo nema dovoljno inzulina, šećer u krvi je visok, ketoni su povišeni. Simptomi uključuju pojačanu žeđ, često mokrenje, zbunjenost i slabost, umor, mučninu, poremećeno disanje, povraćanje, bolove u trbuhu, a iz usta se osjeća miris po acetonu. Češća je u osoba s tipom 1 šećerne bolesti, ali u jako stresnim situacijama dijabetička ketoacidoza može se razviti i kod osoba s tipom 2. Ketoza se događa s mnogo nižim, sigurnijim razinama ketona od ketoacidoze. Postavlja se pitanje je li tako velik udio masnoća u svakodnevnoj prehrani opasan za razvoj srčano-žilnih komplikacija.

Izostaviti transmasti

Za očuvanje krvnih žila treba birati zdrave masnoće (mononezasićene i polinezasićene masti), a izostaviti zasićene i transmasti. Kratkoročna istraživanja pokazala su povoljno djelovanje na trigliceride i HDL kolesterol, ali i nepovoljno djelovanje na loš, LDL kolesterol, koji se može povećati. Točan odgovor na ovo pitanje još nije moguće dati jer ne postoje studije dugoročnih ishoda. Povećan unos proteina predstavlja opterećenje za bubrege, a u slučaju bolesti bubrega osnovno je smanjiti unos proteina. Stoga osobe koje imaju problema s bubrezima NE SMIJU biti na keto prehrani. Što se događa kod jako malog unosa ugljikohidrata? Dok se tijelo ne prilagodi, može se javiti umor, zatvor, poteškoće sa spavanjem, vrtoglavica, glavobolje, mučnina, tzv. keto gripa. Postoji opasnost od hipoglikemije ako osobe koje uzimaju terapiju na vrijeme ne prilagode doze lijekova kada pređu na keto prehranu. Zbog smanjenog unosa voća, mnogih vrsta povrća i mlijeka postoji opasnost smanjenog unosa potrebnih hranjivih tvari, vitamina i minerala. Nedostatak vlakana može uzrokovati probleme s probavom, zatvor. Ubrzano mršavljenje i veliko opterećenje masnoćama (posebice ako se unose i zasićene) može dovesti do problema sa žučnjakom i nastanka žučnih kamenaca. Dijeta se ne preporučuje djeci ni trudnicama.

Preporuke liječnika

Savjet: osobe s novootkrivenom šećernom bolešću trebale bi krenuti s preporukama prehrane koje im je dao njihov liječnik. Omjer makronutrijenata: ugljikohidrati 45-55 posto, proteini 15-20 posto i masti 25-35 posto od ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Ako osoba odabere preporučeni omjer makronutrijenata i odgovarajuću količinu hrane, dugoročno, uspjeh je zagarantiran. Pokazalo se da omjer ugljikohidrata, proteina i masnoća nije najvažniji. Treba izabrati zdrave ugljikohidrate, zdrave proteine i zdrave masnoće i tada ne treba strahovati od naglog pada šećera, od nedostatka vlakana, minerala, vitamina. Unos više kalorija nego što se potroši rezultira povećanjem tjelesne mase. Potrebno je izračunati ukupan potrebni dnevni kalorijski unos, a on ovisi o aktualnoj težini i aktivnostima te ciljevima liječenja. Kod osoba s prekomjernom težinom ili debljinom smanjenje težine za 5-7 posto donosi vidljive rezultate u regulaciji šećera. Smanjenje dnevnog unosa za 500 kcal, bez posebnog napora, donosi značajne rezultate. Keto prehrana ima smisla za one osobe s tipom 2 šećerne bolesti koje uz uravnoteženu prehranu ne postižu rezultate u regulaciji šećera i kontroli težine. Potrebno je da porazgovaraju sa svojim liječnikom (i nutricionistom) o načinu kontrole šećera, ketona, prilagodbi lijekova. Nutricionist je dostupan uz uputnicu HZZO-a u KBC-u Zagreb, u nekim domovima zdravlja i pri zavodima za javno zdravstvo. Za osobe s tipom 1 šećerne bolesti prehrana s vrlo malim udjelom ugljikohidrata može biti učinkovita u slučaju nemogućnosti regulacije šećera kod tzv. brittle, labilnog dijabetesa, gdje dolazi do nepredvidljivih skokova i padova šećera u krvi."