Slatki okus bez kalorija ili put prema bolesti - debljaju li nas umjetni zaslađivači?

Milijuni ljudi svakodnevno konzumiraju umjetne zaslađivače da bi izbjegli nakupljanje viška kilograma zbog previše šećera koji unose u organizam, a umjetnih sladila ima i u raznim industrijskim proizvodima. Jedna od njihovih glavnih prednosti je ta što imaju višestruko slađi okus od običnog, konzumnog šećera, a pritom ne utječu na razinu glukoze u krvi, što je osobito važno onima koji boluju od dijabetesa. To znači da za postizanje jednako slatkog okusa, umjesto dodavanja veće količine šećera, možemo upotrijebiti manju količinu umjetnog sladila. Uz to, zbog svog specifičnog sastava praktički su bez kalorija, odnosno imaju toliko snažan, slatki okus da je količina koja se koristi toliko mala da zapravo ne utječe na sam kalorijski unos, te im je dozvoljeno na pakovanju napisati "nula kalorija". Zbog toga ih milijuni ljudi i obožavaju. Slatko, a ne deblja i ne podiže šećer u krvi.

Kontroverzne tvrdnje

No zamjena šećera umjetnim zaslađivačima već dulje vrijeme izaziva kontroverze. Iako su dopušteni za korištenje i smatraju se bezopasnima, pod povećalom su znanstvenika već desetljećima jer su pojedina istraživanja na životinjama povezala prekomjerno konzumiranje umjetnih zaslađivača s razvojem zdravstvenih poteškoća uključujući i rak. Iako se smatra da povezanost prikazana u istraživanjima ne implicira uzročno-posljedičnu vezu te da nije dokaz da umjetni zaslađivači uzrokuju rak, mnogi su postali oprezniji. No, treba naglasiti da su umjetna sladila prošla niz testiranja kako bi se dokazalo da su u razumnim, preporučnim količinama sigurna i ne uzrokuju štetu za zdravlje. Čak mogu pomoći trudnicama koje paze na prehranu u trudnoći i osobama oboljelim od dijabetesa kojima mogu pomoći u boljoj kontroli razine šećera u krvi. Još jedna prednost je i to što umjetna sladila poput ksilitola za razliku od bijelog šećera ne uzrokuju karijes, pa će ih preporučiti i neki stomatolozi.

Iznenađujuća otkrića

No u posljednje vrijeme prašinu dižu istraživanja koja pokazuju da nas, paradoksalno, umjetna sladila zapravo debljaju. Nekoliko je velikih studija potvrdilo povezanost između debljanja i upotrebe umjetnih zaslađivača. Tako znanstvenici s Harvard School of Public Health upozoravaju da je slatkoća bez pratećih kalorija neprirodna te da bi mogla potaknuti hormonske promjene koje povećavaju potrebu za prejedanjem. Uz to usporavaju metabolizam i pogoduju taloženju masnoća u tijelu. Točan mehanizam djelovanja ipak nije u potpunosti razjašnjen, a neke od teorija zašto bi potrošnja namirnica i pića s manje kalorija rezultirala debljanjem je i ta da su osobe koje koriste umjetna sladila nedostatak kalorija nadomjestile jedući drugu kaloričniju hranu. Druga objašnjenja kažu da umjetna sladila time što su praktički bez kalorija narušavaju redovite metaboličke procese organizma, a kada naše tijelo ne dobije kalorije od namirnica koje prati sladak okus, to bi moglo izazvati signal gladi. Prema tom objašnjenju niskokalorični zaslađivači u stvari pojačavaju apetit. Novija studija znanstvenika sa sveučilišta George Washington napokon je uspjela detaljnije objasniti razloge zašto se umjetna sladila mogu povezati s debljanjem. Točnije, zaključili su da umjetna sladila dovode do metaboličke deregulacije koja pak potiče stanične mehanizme da proizvode više masti i pojačava upalu. Također povećava transport glukoze u stanice i 2.5 puta više pojačava rad receptora slatkog okus. Istraživanje je još uvijek u ranoj fazi i još treba biti potvrđeno na većem broju ispitanika.

Inzulinska rezistencija

- Istraživanja provedena na životinjama uvjerljivo su dokazala da umjetna sladila uzrokuju debljanje, kao i to da postoji snažna povezanost između potrošnje niskokaloričnih sladila i dobitka na težini. Sladak okus zaslađivača potiče inzulinsku reakciju, što uzrokuje pohranu šećera iz krvi u tkiva pa dolazi do pada šećera u krvi, odnosno hipoglikemije, posljedičnog povećanja gladi i većeg unosa hrane - kaže dr. Dražen Gorjanski, spec. obiteljske medicine i jedan od koautora Programa osječkog smanjivanja težine (POST), programa mršavljenja koji se uspješno provodi od 2019. godine. Dr. Gorjanski ističe da unatoč smanjivanju šećera dijetalna bezalkoholna pića čak i ne smanjuju rizik za pretilost, metabolički sindrom, srčani i moždani udar.

- To je zato što inzulin, a ne kalorije potiču debljinu i metabolički sindrom. Primjerice, sukraloza povećava sekreciju inzulina za dvadeset posto unatoč činjenici da ne sadrži kalorije i šećer. Ovaj učinak na povećanje lučenja inzulina pokazan je i kod drugih umjetnih zaslađivača, uključujući i prirodni zaslađivač steviju. Umjetni zaslađivači mogu smanjiti kalorije i unos šećera, ali ne mogu inzulin. Također, kaže dr. Gorjanski, umjetni zaslađivači mogu povećati žudnju za slatkim. Naime, nakon obroka bogatog umjetnim sladilima mozak ima nepotpuni osjećaj nagrade pri osjetu slatkoće bez kalorija, što može dovesti do prekomjerne kompenzacije i povećanja teka.

Savjet liječnika

- Uz sve to, umjetna sladila mogu promijeniti crijevnu floru što može poremetiti pravilan biokemijski odgovor na unos glukoze. Za djecu umjetna sladila mogu biti još problematičnija jer izloženost zaslađenoj hrani i pićima u mladoj dobi stvara sklonost iznimno slatkoj hrani ili slatkim pićima, što se može nastaviti i u odrasloj dobi - kaže dr. Gorjanski. No, dodaje, nisu sva istraživanja pokazala da su umjetni zaslađivači povezani s porastom težine. - Istraživači su u 17 sistematskih pregleda o povezanosti šećerom zaslađenih pića i dobivanja na težini pokazali utjecaj sponzorstva industrije umjetnih sladila na istraživanja. U 83,3 posto studija koje je sponzorirala industrija nije se pokazala veza između zaslađenih pića i debljanja - kaže dr. Gorjanski. U međuvremenu, odnosno do pojave jasnih i nedvosmislenih dokaza o zdravstvenoj koristi i izostanku nuspojava umjetnih sladila, zaključuje dr. Gorjanski, možemo jedino predložiti da ih izbjegavamo ili barem smanjimo njihovo korištenje.

Možemo li bez šećera?

U nastojanju da se održi idealna tjelesna težina nutricionisti savjetuju da se puno bolje okrenuti uravnoteženoj prehrani temeljenoj na povrću, voću, ribi i zdravim masnoćama. Ako radije birate umjetni zaslađivač, nastojte ne pretjerati s unosom šećera u ostalim obrocima.

Nutricionistica dr. sc. Vesna Bosanac smatra da su umjetna sladila nepotrebna, kako ljudima koji dodani šećer moraju izbjegavati zbog zdravstvenih problema (npr. šećerne bolesti), tako i onima koji su na dijeti za mršavljenje. - Umjetnim sladilima se ne rješava niti jedan problem. Ako čovjek uistinu želi unaprijediti zdravlje i promijeniti život nabolje, u kratkom će se vremenu i bez većih problema, priviknuti na prirodne okuse hrane i uživati u prirodno slatkim namirnicama kao što je voće. Što se napitaka tiče, recimo čajevi su vrlo ugodni za piti i bez šećera i bez zaslađivača. Za zanimljiviji okus može im se dodati limun, limeta, cimet, klinčić, anis, đumbir... Također, namaz od šljiva bez dodanog šećera je sam po sebi dovoljno sladak. Isto tako, neke gotove mješavine zobenih pahuljica i voća sadrže umjetne zaslađivače što je opet bespotrebno. Dodamo li zobenim pahuljicama kuhanim na mlijeku grožđice i malo soli, dobit ćemo lagani doručak izvrsnog okusa. Voće je uvijek bolja užina u odnosu na slatkiše. Osim što su u njemu prirodno prisutni šećeri, obiluje vlaknima koja pozitivno djeluju na zdravlje srca i probavu, te sadrži vitamine, mineralne tvari i antioksidanse koji pridonose imunitetu. Možemo se poslužiti i trikom sa slatkim krumpirom. Kada za ručak imamo meso u umaku, kuhani slatki krumpir i salatu, onda nam se ubrzo nakon ručka sigurno neće javiti želja za slatkišima. Život bez dodanog šećera i umjetnih zaslađivača je stvar volje i navike - kaže Vesna Bosanac.