Treba li djeci davati suplemente za jači imunitet? Evo što savjetuje pedijatrica

U ponedjeljak počinje nova školska godina, a u osnovne škole kreće oko 290.000-300.000 učenika. Od toga je oko 36.500 prvašića te oko 160.000 polaznika vrtića i jaslica. Ulazak djeteta u novi kolektiv, poput vrtića ili škole, znači i prvi veći susret s većim brojem druge djece, pa se u početku češće susreće s virusima i bakterijama. Zbog toga su prehlade, viroze, kašalj, temperatura i probavne infekcije osobito česti tijekom prvih mjeseci, dok se imunosni sustav postupno ‘upoznaje‘ s novim uzročnicima. Za pripremu polaska u novi kolektiv od izuzetne je važnosti jačanje imuniteta djeteta, a kako to postići, pitali smo pedijatricu dr. Veneru Zahariev Španiček.

Prehrana je izuzetno važna

- Za jačanje imuniteta bitna je zdrava i izbalansirana prehrana. Prehrana mora biti raznolika, uravnotežena i sa sezonskim namirnicama, uključujući cjelovite žitarice, sezonsko voće i povrće, mahunarke, lagana mesa i fermentirane mliječne proizvode, uz naglasak na nezasićene masne kiseline i dovoljan unos vode - kaže pedijatrica Zahariev Španiček. Ističe da je cilj osigurati sve potrebne nutrijente za pravilan rast i razvoj djeteta, pa tako i jačanje imuniteta.

Uz to, dodaje pedijatrica, dijete će tako razviti zdrave prehrambene navike koje će usvojiti za cijeli život.

- Bitno je i pozitivno obiteljsko okruženje, da roditelji pripremaju zajedno s djecom hranu, posebno onu koju baš ne vole jesti ili napraviti od namirnica neke oblike ili ukrasiti dječji tanjurić, kako bi im hranjenje bilo zanimljivije i kako bi zavoljeli i ne baš tako za njih ukusnu, ali zdravu hranu. S druge strane, potrebno je što više izbjegavati rafinirane šećere kao i grickalice, te zaslađene sokove i čajeve koji su puni praznih kalorija bez hranjivih tvari, uzrokuju nagli skok i pad šećera u krvi i povećavaju rizik za pretilost i dijabetes djeteta - kaže dr. Zahariev Španiček.

Od najranije dobi

- Jačanje imuniteta kreće od najranije dobi djeteta, tako da se imunitet gradi cijeli život. Preporuka je isključivo dojenje do 6. mjeseca života, jer je majčino mlijeko nutritivnim sastavom prilagođeno točno određenoj dobi djeteta, sadrži i žive stanice, faktore rasta i imunoprotektivne sastojke koji štite bebu. Prehrana adaptiranim mlijekom zamjena je za majčino mlijeko u slučaju da majka ne može dojiti zbog medicinskih i opravdanih razloga ili naprosto nema mlijeka. Tada majku ne treba osuđivati, dapače pojasniti da je i to normalno i da bude što manje u stresu, a da ima čitava paleta dojenačkih pripravaka koji će omogućiti normalan rast i razvoj njezine bebe. Ovisno o spremnosti dojenčeta potrebno je uvesti dohranu između 4. i 6. mjeseca života, zato što su u tom periodu okusni pupoljci dojenčeta najprijemčiviji za nove okuse i što se više okusa proba u tom razdoblju to će kasnije u životu dijete voljeti raznolikiju hranu. Dohrana treba biti izbalansirana i zdrava, obično se uvode prvo povrtne kašice, potom voćne i žitne kašice, sve ovisi o podneblju i navikama ljudi - pojasnila je liječnica. Osim izbalansirane prehrane važno je, napomenula je, da se od najranije dobi uključi i D vitamin, koji se preporučuje uzimati cijelu prvu godinu života i u drugoj godini u zimskim mjesecima, a kasnije po potrebi ovisno je li dijete u deficitu.

Manje mobitela, više igre na otvorenom

- Za razvoj imuniteta važno je i poticanje motoričkih aktivnosti ovisno o dobi, ugodna obiteljska atmosfera, što duži boravak na svježem zraku, treba se što više izbjegavati mobiteli i igrice koje uvode dijete u virtualan, nestvaran svijet, te dijete postaje na neki način ovisno o igricama i samo ga to zanima. Čak se preporučuje ili u dogovoru s djetetom smanjiti korištenje ekrana na 30 minuta dnevno ili tjedno i uputiti ga na mnogobrojne društvene igre kao i igre na svježem zraku - savjetuje pedijatrica.

Kada dijete krene u vrtić počinje se družiti i biti u kontaktu s djecom iste ili slične dobi, te dolazi imunitet u kontakt s mnogobrojnim virusima i bakterijama s kojima do tada nije bio. Kao posljedica javljaju se česte infekcije respiratornog sustava (rinitis, upale uha i bronhitis) kao i simptomi gastrointestinalnog sustava (mučnina, proljevi i povraćanja). Zbog bliskog kontakta male djece to je teško izbjeći.

- Bitno je napomenuti da dijete kad dolazi u novi kolektiv, dolazi prvi put u kontakt s infekcijama, te u prvoj vrtićkoj godini može biti bolesno čak i 2 do 3 puta mjesečno, a kasnije do treće godine 6 do 7 puta godišnje jer se sa svakom infekcijom ojačava imunitet. Isto tako djeca koja nisu polazila vrtić, već samo malu školu, u prvom razredu će biti češće bolesna, jer nisu odradila sve te infekcije u vrtićkoj dobi i nisu razvila svoj imunitet do tada. Dakle, odlaganjem odlaska u kolektiv, ne smanjujemo pobolijevanje djece, nego samo odgađamo bolesti koje ionako trebaju proći - pojasnila je pedijatrica.

Higijenske navike i san

Jako je bitno, objasnila je dalje, djecu naučiti i higijenskim navikama kao što su pravilno pranje zubi, pranje ruku, kihanje u lakat, kako bi se spriječilo širenje infekcije, te zaštitili sebe i druge. U vrtiću, kao i u školi, veliku ulogu imaju i odgajatelji odnosno učitelji koji svakako trebaju poticati i učiti djecu na zdrave higijenske navike.

- Važno je i omogućiti djeci dovoljno sna, nakon ručka, što se zove dnevni odmor. Za vrijeme odmora, djeca sa sobom u krevetić mogu uzeti igračku iz skupine ili neku svoju igračku od kuće, koja može pomoći da se lakše umiri i zaspi. Takav način umirivanja i spavanja se posebno preporučuje u mlađim jasličkim skupinama gdje je djeci vrlo bitno da imaju poznati predmet, prijelazni objekt, a to može biti dekica, lutkica, medo, nešto što dijete može držati, grliti i maziti. Takav predmet ih podsjeća na roditelje ili kućno okruženje i imaju još jedan osjećaj ugode i sigurnosti. Spavanje tijekom dana važno je kako bi se djetetovo tijelo odmorilo od raznih dnevnih aktivnosti, ali se trajanje i količina dnevnog spavanja također mijenja ovisno o dobi. Kod neke djece je sveukupna količina spavanja raspoređena kroz noć i dan, a kod nekih samo kroz noć. Potrebe za spavanjem djeteta su individualne i neka djeca dovoljnu količinu sna dobiju primjerice ranijim odlaskom na spavanje, a neka to nadoknade dnevnim odmorom. Ima djece koja uredno spavaju danju do pete godine, pa čak i dulje, a ima onih koji prestaju ranije. Točno vrijeme kada se to dogodi razlikuje se od djeteta do djeteta, odnosno od obitelji do obitelji. Hoće li dijete spavati preko dana ovisi o njegovom stanju, temperamentu, dnevnim aktivnostima. Obično stariji vrtićanci i predškolci ne moraju spavati, ali trebaju biti tiho i mirno se igrati. U školskoj dobi većina djece ne spava popodne. No svakako jedan poslijepodnevni odmor jača dječji imunitet, obnavlja stanice, potiče rast djeteta - objasnila je pedijatrica.

Multivitaminski pripravci

- Prije polaska u novi kolektiv, čak i par tjedana ranije, preporučuju se multivitaminski pripravci koji sadrže minerale i vitamine potrebne za jačanje imuniteta u predstojećim zimskim mjesecima, kada su djeca najviše izložena infekcijama - kaže dr. Zahariev Španiček i savjetuje što uzeti.

* Obično multivitaminski pripravci sadrže vitamine C, D, E, B3, folnu kiselinu kao i cink koji doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Izbalansirana kombinacija vitamina C, E i cinka štiti stanice od oksidativnog stresa, dok folna kiselina i vitamini C i B3 pomažu smanjiti umor i iscrpljenost.

* Preporuka je i čak mjesec dana prije odlaska u kolektiv započeti s probioticima, koji djeluju na mikrofloru crijeva jer sadrže velike količine „dobrih“ bakterija koje štite probavni kao i respiratorni sustav od infekcija. Obično se preporučuje „kura“ od mjesec dana svakodnevne primjene probiotika prije polaska ili na početku polaska u kolektiv.

* Imunomodulatori (imunostimulatori) su glukani (beta-glukani), tj. visoko pročišćene prirodne bioaktivne tvari izolirane iz pojedinih gljiva. Obično dolaze u kombinaciji s vitaminom C i cinkom s ciljem što jačeg djelovanja na imunološki sustav. Beta-glukani se preporučuje koristiti par mjeseci, obično se krene uzimati u jesenskim mjesecima i preporučuje nastaviti kroz zimske mjesece. Najčešće se pripravci s beta-glukanom preporučuje primjenjivati barem 3 mjeseca, pa neki i do 6 mjeseci kontinuirano, u dozi primjerenoj dječjoj dobi i tjelesnoj težini. Poneki pripravci beta-glukana imaju preporuku da se u slučaju akutne infekcije prva 3 dana infekcije primijeni dvostruka doza pripravka.

* Med, propolis i matična mliječ su prirodni imunostimulatori i vrlo su važni za imunitet, te se daju u doba kada su česte respiratorne infekcije, dakle jesenski i zimski mjeseci. Važno je samo napomenuti da se med i preparati iz meda ne preporučuju kod djece mlađe od 2 godine.

* Echinacea je biljka koja se pokazala važna u jačanju imuniteta te se nalazi u nekim pripravcima dostupnim u ljekarnama. Važno je da za pripravke namijenjene djeci treba obratiti pažnju za koju dob su registrirani i da ne sadrže alkohol.

- Kod izbora pripravka za jačanje imuniteta svakako se treba posavjetovati s izabranim pedijatrom koji najbolje poznaje dijete i koji će preporučiti pripravak koji je najprikladniji djetetu - kaže pedijatrica.

Priprema za adaptaciju

- Svakako treba napomenuti da je najveći izazov odlaska u vrtić ili školu psihološka priprema za adaptaciju, tu su važni roditelji i ostali ljudi u okruženju djeteta, treba pozitivno pričati o vrtiću ili školi, ističući da će se tamo igrati, zabavljati, crtati, pisati, učiti i upoznati nove prijatelje. Ne treba zastrašivati djecu da je škola teška, da to neće moći savladati ili da će se tek sad vidjeti kakvi su, jer to u djeci razvija svojevrsan strah i otpor prema instituciji, te mogu reagirati negativno i protestirati. Isto vrijedi za vrtić, neka djeca s veseljem odlaze u vrtić dok se druga znaju bacati, plakati, odbijati odvajanje od roditelja. Roditeljima nije lako gledati dijete koje ostavljaju u vrtiću i ono plače, no bitno je ostati ustrajan u odlasku u kolektiv, te biti u bliskom kontaktu s odgajateljicama kako bi imali kompletan uvid kako se dijete snalazi u kolektivu. Obično se takva djeca odmah po odlasku roditelja počnu lijepo igrati i normalno funkcioniraju u grupi. Moram napomenuti da se uzima oko tri mjeseca period prilagodbe kada bi se sva djeca trebala naviknuti na vrtić ili školu. U slučaju teže adaptacije, svakodnevnog odbijanja odlaska u kolektiv i protestiranja, preporuka je razgovor s odgajateljem ili učiteljem, te s pedijatrom - kaže dr. Zahariev Španiček.