Rezultati istraživanja o iskustvima oboljelih od raka dojke

Na konferenciji za medije održanoj u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ predstavljeni su rezultati prvog velikog nacionalnog istraživanja o iskustvima i percepciji oboljelih od raka dojke te je na istoimenom stručnom skupu izloženo što će Nacionalni plan protiv raka donijeti bolesnicima i kako će unaprijediti liječenje.

Jednako je važna i namjera da rezultati istraživanja budu vrijedna osnova za unapređivanje procesa od dijagnoze do liječenja u sklopu Nacionalnog plana protiv raka. Istraživanje je provedeno na 327 žena u razdoblju od 2016. do 2017. godine.

Istraživanje je obradilo mnoga područja i izazove u sklopu dijagnostike i liječenja raka dojke - od izvora prve sumnje te vremena od sumnjivog samopregleda do postavljanja dijagnoze i početka liječenja, ali i problematiku izrade plana liječenja te sudjelovanja bolesnica u tom planiranju.

Neki od zaključaka otkrili su kako postojeća praksa daje dobar temelj za mnogobrojna unapređenja; među ostalim, nužno je definirati onkološku mrežu i liječiti bolesnike u centrima u kojima se mogu osigurati kvaliteta i multidisciplinarnost, osigurati kvalitetnije i potpunije informiranje bolesnica, integrirati potporno liječenje u cijelosti, a ne samo liječenje nuspojava, te unapređivati komunikaciju i informiranje bolesnica - podizati povjerenje i partnerstvo.

Prof. dr. sc. Vrdoljak, u sklopu pressice i stručnog skupa, najavio je kako će Nacionalni plan protiv raka uskoro biti pušten u javnu raspravu i pozvao je sve građane, posebice oboljele i izliječene od raka i njihove obitelji, zdravstvene stručnjake i donositelje odluka, da se uključe i svojim komentarima, mišljenjima i prijedlozima doprinesu izradi optimalnog plana borbe protiv raka u Hrvatskoj. Jedino je zajedničkim djelovanjem svih zainteresiranih strana moguće objaviti rat raku i osigurati bolju budućnost kad su u pitanju zloćudne bolesti i crne statističke brojke.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

ISKUSTVO I PERCEPCIJA BOLESNICA O PROCESU DIJAGNOSTIKE I LIJEČENJA RAKA DOJKE

Provoditelj istraživanja: Udruga žena oboljelih od raka – SVE za NJU

Cilj: Djelomično odgovoriti na mnogobrojna pitanja iz iskustva bolesnica kako bi se na temelju rezultata glas pacijenata ugradio u zdravstvene politike koje ih se tiču

Uzorak: n = 327 (88 % primarno sijelo raka dojke, 12 % drugo sijelo)

Vrijeme: 2016. – 2017.

NAČIN I TIJEK DIJAGNOSTIKE

Izvor prve sumnje na rak dojke

• 55 % slučajeva samopregled
• 34 % prva kontrola
• 10,5 % nac. program
• 2 % slučajno

Vrijeme od sumnjivog samopregleda do liječničkog pregleda

• oko 75 % ispitanica prvi pregled obavilo je unutar mjesec dana
• oko 40 % njih pregled je obavilo privatno
• ostale su pregledane kasnije zbog straha od loše vijesti ili zbog liste čekanja

Vrijeme od prvog pregleda do dijagnoze

• za najveći broj bolesnica dijagnoza je postavljena unutar 2 do 4 tjedna od prvog pregleda
• imati u vidu čekanje na prvi pregled, koje uglavnom potraje 2 do 4 tjedna

Ukupno vrijeme od prvog pregleda do početka liječenja

• najveći broj bolesnica (76 %) započne liječenje unutar 3 mjeseca od prvog pregleda

Izrada plana liječenja

• za oko 40 % plan liječenja ne donosi MDT

Sudjelovanje u planiranju liječenja

• bolesnice osjećaju manjak informacija i ne osjećaju da su partneri u liječenju
• 38,1 % pacijentica specijalist potpuno opisao plan liječenja
• 27,4 % pacijentica potpuno zadovoljno svojim sudjelovanjem

Zaključci otkrivaju kako postojeća praksa daje dobar temelj za unapređenja:

• ranog otkrivanja nepalpabilnih tvorbi (kroz Nacionalni program i jasnije preporuke za mlađe žene)
• uređivanje predbilježbi u procesu dijagnostičke obrade u slučaju sumnje na rak i u tijeku praćenja u slučaju sumnje na progresiju bolesti
• određivanja standarda, protokola, smjernica... „što trebam dobiti i kad”
• bolje definirati ulogu liječnika obiteljske medicine
• Plan liječenja donositi u multidisciplinarnom timu za sve oboljele
• definirati onkološku mrežu i liječiti bolesnike u centrima u kojima možemo osigurati kvalitetu i multidisciplinarnost
• osigurati kvalitetnije i potpunije informiranje bolesnica (definirati stručnjaka koji će voditi bolesnice kroz proces liječenja – TKO?)
• integrirati potporno liječenje u cijelosti, a ne samo liječenje nuspojava
• unapređivati komunikaciju i informiranje bolesnica – podizati povjerenje, suradljivost i partnerstvo
• kvaliteta života mora biti dio sveukupne skrbi o bolesnicima