Promjene glasa često se pripisuju prehladi, naporu ili stresu, no u rjeđim slučajevima mogu biti povezane i s bolestima štitnjače. Iako disfonija nije među najčešćim prvim simptomima poremećaja rada ove žlijezde, određena stanja – poput velikih struma, hormonalnih disbalansa ili uznapredovalih karcinoma – mogu utjecati na kvalitetu glasa i svakodnevno funkcioniranje pacijenata. O toj povezanosti, mogućnostima oporavka te ulozi logopedske terapije razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Šimić Prgomet, magistrom logopedije iz Klinike za bolesti uha, nosa i grla te kirurgije glave i vrata KBC-a Zagreb.
- Problemi s glasom, disfonija, nisu najčešći prvi simptom bolesti štitnjače, ali se mogu javiti kod velikih struma te kod uznapredovalih karcinoma štitnjače. Naime, štitnjača se anatomski nalazi neposredno ispred dušnika i vrlo blizu povratnog laringealnog živca koji upravlja pokretima glasnica. Kad štitnjača svojim volumenom ili položajem počne pritiskati strukture u vratu ili kad tumor infiltrira laringealni živac koji inervira glasnice, pacijent može primijetiti promuklost, vokalni zamor ili osjećaj napetosti u vratu. To nije uobičajeno, ali svakako je moguće - kaže Šimić Prgomet.
No, treba imati na umu, ističe, kako hormoni štitnjače utječu na mišićni tonus i metabolizam pa funkcionalni poremećaji rada štitnjače mogu za posljedicu imati promjene kvalitete glasa. Tako kod teške hipotireoze glas može postati dublji, slabiji i hrapaviji zbog oticanja tkiva, a kod hipertireoze glas se može brzo zamarati.
Kada je potrebna logopedska terapija?
- U velikoj većini slučajeva liječenjem bolesti i glas se vraća u normalu. Kad se ukloni uzrok (regulira hormon, smanji upala ili se operacijom ukloni pritisak), glas se često postupno vraća. Kod hormonalnih poremećaja to može potrajati nekoliko tjedana do mjesec dana, a kod mehaničkog pritiska ili upale ponekad i dulje. Ako je oštećen živac, oporavak može biti sporiji, ali i on je moguć, a kod nekih pacijenata potrebna je logopedska terapija - kaže Šimić Prgomet.
Oboljeli se često boje promjene glasa nakon operacije. Procjenjuje se da se promjene glasa nakon operacije štitnjače (promuklost, slabiji glas, vokalni zamor), koje su u većini slučajeva prolazne, javljaju kod otprilike 20-40 posto pacijenata neposredno nakon zahvata i najčešće su posljedica edema, iritacije, istezanja živca, promjena mišićne napetosti ili ožiljavanja, dok su trajne promjene glasa znatno rjeđe i javljaju se u oko 1–5 posto slučajeva, najčešće zbog trajnog oštećenja povratnog laringealnog živca. Izravno presijecanje živca danas je vrlo rijetko, osobito u iskusnim centrima, dok su funkcionalne i biomehaničke promjene daleko češći uzrok smetnji. Pitali smo Šimić Prgomet kako oporaviti glas.
- Nakon operacija u području vrata, a osobito operacija štitnjače, može se javiti promjena glasa. One se rijetko javljaju kao izravno oštećenje živca, daleko češće kao posljedica operacije velikih štitnjača kada dolazi do kontrakcije i devaskularizacije živca te povlačenja mišića i pojave ožiljka, a time i do posljedične promjene kvalitete glasa. Te promjene značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje pacijenata, pogotovo kod osoba koje zbog prirode svog posla često koriste glas. Oni bi svakako trebali krenuti s rehabilitacijom što prije, a ne čekati da se spontano oporave, iako je i to moguće - objasnila je Šimić Prgomet.
Odlični rezultati
Prije početka terapije liječnik fonijatar treba učiniti endoskopski pregled glasnica, nakon čega se kreće s terapijom.
- Logopedsku terapiju idealno je započeti unutar mjesec do dva od postavljanja dijagnoze. Riječ je o neinvazivnoj terapiji usmjerenoj na oporavak i poboljšanje kvalitete glasa, ponajprije njegove jačine. Terapija uključuje kombinaciju izravnih (bihevioralnih) tehnika, kojima se ciljaju različiti podsustavi glasa, te neizravnih tehnika koje obuhvaćaju edukaciju o vokalnoj higijeni i uklanjanju navika štetnih za glas - kaže magistra logopedije i nastavlja: - Terapija traje 3-4 mjeseca, 2-3 puta tjedno. Kod više od 90 posto pacijenata konzervativna logopedska terapija daje vrlo dobre rezultate i dovodi do značajnog poboljšanja glasa. Ako terapijski rezultati nisu dovoljni za svakodnevno funkcionalno korištenje glasa, što se najčešće događa kod trajnih oštećenja laringealnog živca, pacijent se upućuje fonijatru radi odluke o daljnjem liječenju.
U Klinici za ORL KBC-a Zagreb, koja je Referentni fonijatrijski centar, provode se različiti kirurški postupci, uključujući tireoplastike i aplikaciju masnog tkiva u nepokretnu glasnicu, s vrlo dobrim ishodima. Nakon takvog zahvata obično je potrebna kraća logopedska terapija te redovite kontrole.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....