Prečesto se propisuju: Zbog antimikrobne rezistencije u Europi umire 100 ljudi dnevno

Pojava i širenje patogena otpornih na antimikrobne lijekove, koji obuhvaćaju antibiotike, antimikotike, antiparazitike i antivirusne lijekove, ozbiljna su prijetnja u sprečavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode upravo i omogućila ova vrsta lijekova. Samo u Europi svaka peta bakterijska infekcija otporna je na antibiotike, dok u nekim državama članicama ta brojka iznosi čak 40 posto. Antimikrobna rezistencija odgovorna je za oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35.000 u Europi - gotovo 100 ljudi dnevno umire zbog antimikrobne rezistencije.

Poziv na hitne akcije

Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije podržale su zemlje članice UN-a, uključujući i članice EU, i obvezale se na konkretne radnje, među kojima je smanjenje smrtnih slučajeva te smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, kao i poziv na hitnu akciju i pojačane poticaje za istraživanje i razvoj. Zasad nema značajnijeg pomaka kad je riječ o inovacijama u razvoju antimikrobnih lijekova. Vrlo je malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja i potrebno se usmjeriti na očuvanje postojećih antibiotika. Oko 90 posto antibiotika troši se izvan bolnica, s tim da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, već potiče razvoj otpornosti na antibiotike.

Uzimaju i bez recepta

Prema istraživanju Eurobarometra o antimikrobnoj rezistenciji iz 2022., znanje o antibioticima u EU još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Pritom samo polovina ispitanika zna da antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa, a gotovo svaki deseti građanin EU uzima antibiotike bez recepta.