Podižu li antibiotici rizik za pojavu autoimunih bolesti?

Znanost još ne zna točno što pokreće reumatoidni artritis (RA), autoimunu bolest koju karakterizira upala zglobova, no smatra se da je to kombinacija genetskih i faktora iz okoliša. Potencijalni okidači uključuju neke hormonske promjene, izloženost određenim tipovima prašine ili vlakana te bakterijske i virusne infekcije.

Veći rizik

Novo istraživanje, objavljeno u publikaciji BMC Medicine, bavilo se antibioticima i promjenama koje stvaraju na crijevnoj mikrobioti, što bi mogao biti pokretač RA. Lindsay Hall s Instituta Quadram u Norwichu sa svojim je timom, pregledavajući ranije studije, zaključila da upotreba antibiotika, poglavito u djetinjstvu, značajno podiže rizik za razvoj infekcija i upalnih stanja u crijevima.

Druge su studije pokazale da se sastav crijevne mikrobiote oboljelih od reumatoidnog artritisa razlikuje od sastava mikrobiote ljudi koji nemaju to stanje. Sve je ukazivalo na to da mikrobiota ima važnu ulogu u razvoju RA pa je tim istražio vezu između uzimanja antibiotika i pojave reumatoidnog artritisa koristeći opsežne britanske podatke iz kliničke prakse.

Detaljnije, kod onih koji su primili jednu dozu antibiotika vjerojatnost je bila 40 posto viša, a kod onih koji su primili dvije doze bila je 66 posto viša. Vjerojatnost je dodatno rasla kod osoba koje su dobile tri i više doza antibiotika. Oni koji su uzimali antibiotike unazad godinu ili dvije imali su 80 posto višu vjerojatnost, a oni koji su uzimali antibiotike prije pet do deset godina i dalje su imali 48 posto višu vjerojatnost.

Mijenjaju crijevnu mikrobiotu

I tip infekcije zbog koje su ljudi uzimali antibiotike imao je utjecaj u izgledima za razvoj RA, najjaču vezu imale su infekcije gornjih dišnih puteva. Znanstveni tim nije pronašao vezu između infekcija koje nisu liječene antibioticima i reumatoidnog artritisa, što navodi na mišljenje da upravo antibiotici podižu taj rizik, moguće zbog toga što mijenjaju crijevnu mikrobiotu.